Hrvatska između dva svjetska rata

Prvi svjetski rat završio je 11. studenoga 1918. godine

Hrvatska u vrijeme prvog svjetskog rata

Hrvatska u sastavu Države Slovenaca, Hrvata i Srba

Osnivanje Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba

hrvatski vojnici sudjeluju u ratu na:

Prvi svjetski rat završio je 11. studenoga 1918. godine

Prvi svjetski rat započeo je 28. srpnja 1914. godine napadom Austro-Ugarske na Srbiju.

Hrvati su se u Prvom svjetskom ratu borili u sklopu Austro – Ugarske.

A) Balkanskom bojištu

B) Istočnom bojištu

C) Talijanskom bojištu

i u sklopu dobrovoljačkih jedinica Antante na Solunskom bojištu

Svetozar Borojević – istaknuti časnik, najviše rangirani oficir , Hrvat, u austro-ugarskoj vojsci, proslavio se je na talijanskom bojištu

Stjepan Sarkotić, hrvatski general Austro-ugarske vojske. Bio je posljednji zemaljski poglavar BiH, vojni upravitelj Dalmacije i Crne Gore (1914. – 1918).

hrvatski, srpski i slovenski političari iz Austro-Ugarske u Londonu, 1915. god. osnivaju Jugoslavenski odbor

Cilj odbora : -protuaustrijsko djelovanje

–izdvajanje iz Austro-Ugarske

– osporiti Londonski ugovor

Jugoslavenski klub 30. svibnja 1917. izdaje Svibanjsku deklaraciju

traže federativno preuređenje monarhije i ujedinjenje južnoslavenskih zemalja

Krfska deklaracija, 1917.

potpisnici Krfske deklaracije bili su Ante Trumbić ( Jugoslavenski odbor) i Nikola Pašić, premijer Kraljevine Srbije

dogovoreno je da će buduća država biti ustavno-parlamentarna monarhija s Karađorđevićima na čelu

Hrvatski sabor poč. 1918. god. objavljuje Zagrebačku deklaraciju

Thomas Woodrow Wilson (1856. – 1924.), predsjednik SAD-a, autor je znamenitih Wilsononovih 14 točaka u kojima obećava nezavisnost narodima A-Ug.

–traži osnivanje neovisne države Slovenaca, Hrvata i Srba
–bez Srbije i Crne Gore

u ljeto 1917. započinje osnivanje političkih organizacija u Dalmaciji, Sloveniji i Hrvatskoj koje su se 05.10. 1918. ujedinile u Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba

listopada 1918. sastao se je Hrvatski sabor i proglasio Državu Slovenaca, Hrvata i Srba

Karta Države Slovenaca, Hrvata i Srba.

Problemi novonastale Države SHS

click to edit

gubitnička strana u ratu

bez priznanja sile Antante

bez vojske

golemi ratni gubitci

epidemija španjolske gripe

“zeleni kader”- nesigurnost!

Talijani zauzimaju obalu

Prvi izrazi nezadovoljstva

Smatraju da ujedinjenje nije pravovaljano

nije ga potvrdio Hrvatski sabor

Hrvatska bi trebala biti samostalna

Proglas Stranke prava 2. 12. 1918.

“Prosinačke žrtve”

naziv za događaje, koji su se odigrali 5. 12. 1918. u Zagrebu, nedugo nakon proglašenja Kraljevine SHS

u paljbi je ubijeno 13, a ranjeno 17 ljudi

Postupci režima

• pretvaranje kruna u dinare, gubitak ¼ vrijednosti

– precjenjivanje dinara

• označivanje stoke u vojne svrhe, pobune seljaka

• fizičko kažnjavanje u vojsci

Jadransko pitanje

Londonskim ugovorom Italiji je obećana istočna obala Jadrana

Italija je početkom studenog 1918. zauzela područja Istre i Dalmacije te dolazi do terora nad stanovništvom

nastanak Kraljevine SHS postavlja se tzv. “jadransko pitanje” – kome će pripasti istočni Jadran

Rapalski i Rimski ugovor

Rijeka je Rapallskim ugovorom 1920. postala samostalna država, a Rimskim ugovorom, 1924. pripala je Italiji.

Rapallski ugovor (12. XI. 1920.) - Italija dobila Istru, Zadar, otoke Lošinj, Cres, Lastavo i Palagružu

Rijeka = samostalna država

dolazi do nezadovoljstva Hrvata i Slovenaca

Vidovdanski ustav

Ustav je izglasan 28. lipnja 1921. na dan Sv. Vida

Obilježja ustava

• Kraljevstvo SHS je:

• parlamentarna, ustavna i nasljedna monarhija

• kralj ima veće ovlasti od parlamenta

• centralizam

• podjela države na 33 oblasti

• Ustav je izglasan s jedva natpolovičnom većinom

Prikaz podjele države na 33 oblasti

Izborni uspjesi HRSS-a:

• izbori 1923. –HRSS dobiva 70 zastupnika u Narodnoj skupštini

• izbori 1925. – 67 zastupnika

• radikali nude koaliciju Radiću, prihvaća (zaokret) 1925. god.

• S. Radić priznaje ustav i mijenja naziv stranke u Hrvatska seljačka stranka

•formiranje koalicijske vlade radikala i HSS-a (VII. 1925.)

-kratkotrajna suradnja

Seljačko-demokratska stranka

• Stjepan Radić (HSS) - napustio republikanizam

• Svetozar Pribićević (SDS) - odbacio unitarizam i zagovarao federalizam

Nastala je Seljačko-demokratska koalicija (XI. 1927.)

Imali su 85 zastupnika u Narodnoj skupštini i
time postali prijetnja režimu!

Atentat na hrvatske zastupnike

• SDK – jaka oporba

• Optužuju vlasti za nepoštivanje zakona i korupciju

• Puniša Račić, čl. Radikalne stranke (20. VI. 1928.) je pucao u zastupnike:

– usmrtio Pavla Radića i Đuru Basaričeka

– ranio S. Radića, Ivana Pernara i Ivana Granđu

Rezolucija SDK

• cilj SDK:

– “legalnom borbom u parlamentu izvojevati promjenu sistema u državi”
kako bi se ostvarila ravnopravnost Hrvatske i prečanskih zemalja sa Srbijom

– nepriznavanje rada Narodne skupštine
i njenih odluka za prečanske zemlje

• atentatom je poništeno dosadašnje državno uređenje

• SDK napušta rad Narodne skupštine u Beogradu - rezolucija

•Vladko Maček na čelu HSS-a, a Pribićević - na čelu Koalicije

Uvođenje diktature

siječnja 1929. kralj Aleksandar Karađorđević je ukinuo ustav, raspustio Narodnu skupštinu i uveo diktaturu - šestosiječanjska diktatura

Zakonsko uporište diktature

Zakon o zaštiti države

Zakon o nazivu i podjeli kraljevine na područja

Zakon o kraljevskoj vlasti

potvrđuje kraljev apsolutizam i autokraciju

 kralj ima zakonodavnu, sudsku i izvršnu vlast

click to edit

```
legalni način provedbe diktature
```

```
 stroga cenzura pisane i javne riječi
```

 zabrana komunizma, anarhizma i terorizma

 zabrana stranaka koje nisu u službi režima

click to edit

promjena naziva u Kraljevina Jugoslavija

zabrana isticanja nacionalnih obilježja

integralno jugoslavenstvo

grad Beograd i 9 banovina  razmrvljenost hrvatskog teritorija

promjena naziva države iz Kraljevina SHS u Kraljevina Jugoslavija (10. 1929.)

Reakcije na diktaturu:

1) Maček i HSS – politika čekanja

2) komunisti – atentati i terorizam

3) Pravaši odlaze u Mađarsku i Italiju, organiziranje ustaškog pokreta ( U – HRO ; Ustaša – Hrvatska revolucionarna organizacija; na čelu - Ante Pavelić)

• pritisak vanjskih sila -1931. proglašenje Oktroiranog ustava

• 1932. god. objavljene su Zagrebačke punktacije

Ustav je samo paravan diktature

– rezolucija SDK,HFSS i HSP:

– osuđuje srpsku hegemoniju

– zahtijeva preuređenje države na temelju ravnopravnosti

– Sastavio ih je A. Trumbić

atentat na kralja Aleksandra
u Marseilleu, 9. 10. 1934

Kako je nasljednik, Petar II. bio maloljetan, na čelo države dolazi Namjesništvo ( 3 člana)