Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Hrvatska u sklopu Habsburške Monarhije u drugoj polovici 19. i na početku…
Hrvatska u sklopu Habsburške Monarhije u drugoj polovici 19. i na početku 20. stoljeća
Nakon vojnog slamanja revolucije 1848./1849. car i kralj
Franjo Josip I
. nastojao je nizom mjera ustrojiti snažnu Habsburšku Monarhiju na postavkama apsolutne vlasti i centralizacije države.
Godine 1873. za bana je izabran
Ivan Mažuranić
. Nadimak "
ban pučanin
" je stekao tako što je bio ban iz naroda i nije imao plemićko podrijetlo.
Uvođenjem neoapsolutizma započela je još jača germanizacija, koja je usporila razvoj nacionalnog pokreta ne samo u hrvatskim zemljama nego i u drugom dijelovima višenacionalne Monarhije.
Franjo Josip I.
Ivan Mažuranić
Nakon što je 1883. uspio smiriti seljačke nemire, bečki je Dvor odmah odlučio u Banskoj Hrvatskoj ukinuti povjereništvo i vratiti ustavni poredak. Na prijedlog ugarske vlade za novog je bana imenovan
Károly Khuen-Héderváry
, koji je bansku čast obnašao sve do 1903.
Károly Khuen-Héderváry
Carev apsolutizam izazivao je sve jači otpor kod ugarskih, čeških i hrvatskih političara. Veliki državni dugovi, prazna državna blagajna uzrokovana skupim državnim ustrojem te vojni neuspjesi protiv Kraljevine Pijemont onemogućavali su stvaranje gospodarski moćne, politički centralizirane i vojno uspješne Monarhije. Stoga je car 20. listopada 1860. objavio
Listopadsku diplomu
, kojom je ukinuo apsolutizam i vratio ustavni poredak u Habsburšku Monarhiju.
Listopadska diploma
Nezadovoljstvo Hrvatsko-ugarskom nagodbom i nemoć hrvatske politike da preokrene postojeće stanje potaknulo je kod nekih hrvatskih političara oštrije metode političkoga djelovanja. Tako je
Eugen Kvaternik
7. listopada 1871. u tadašnjoj Vojnoj krajini, u malome selu Broćancu nedaleko od Slunja, podigao bunu protiv "švabsko-magjarskoga" gospodarstva.
Rakovička buna
U Istri se počeo razvijati turizam, kao djelatnost koja će postati obilježje modernog doba. Iako su u početku prvi turisti dolazili zimi, Opatija, kao prvo turističko središte u Istri, postala je primjer novim turističkim odredištima u nastajanju. U Opatiji je 1884. izgrađen i prvi hotel na Jadranu.
Nakon sklapanja Austro-ugarske nagodbe u Hrvatskoj i Slavoniji ostalo je nagodbom s Ugarskom riješiti svoju državnopravnu posebnost. Hrvatsko-ugarska nagodba je sporazum izaslanstva Hrvatskog sabora i Ugarskog sabora, sklopljen 1868. godine, kojim je uređen položaj Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i Kraljevine Ugarske unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije i ustroj središnje vlasti u Hrvatskoj temeljem kojega su Ugarski i Hrvatski sabor donijeli odgovarajuće zakone.
Izvori
Udžbenik za 7. razred Osnovne Škole
Slika Franje Josipa I.:
https://mojtv.hr/thumb.ashx?path=/images/d87c5c01-2332-45b3-820c-e7544c72cda0.jpg&w=491&h=250
Slika Ivana Mažuranića:
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/hr/d/d8/Ban_Ivan_Ma%C5%BEurani%C4%87.jpg
Slika Károly Khuen-Hédervárya:
https://i0.wp.com/podravske-sirine.com.hr/wp-content/uploads/2016/07/1-82.jpg?fit=443%2C549&ssl=1
Slika Rakovičke bune:
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/06/Oton_Ivekovic%2C_Rakovicka_pogibja_%28smrt_Eugena_Kvaternika%29.jpg
Slika Listopadske diplome:
https://lh3.googleusercontent.com/proxy/dhxdMBBNaLhCdereIG8aCi96t2pmko14gs8VtDTYCXo4PLr_ZwYLlVM6YCUuvKoNq8vkIcmWPgn3UDelf02wKPAjGAPWaFYoz0xC1emmYTRAiS-6OX5nDR5Hs3a9
Izradio: Borna Tomurad, 7. razred OŠ Breznički Hum
