Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
KRONOLOGIJA RAZVOJA RAČUNALA - Coggle Diagram
KRONOLOGIJA RAZVOJA RAČUNALA
GENERACIJE RAČUNALA (sredina 20.st. - danas)
GENERACIJA RAČUNALA (sredina 1950.-ih - sredina 1960.-ih)
programiranje - uporaba simboličkih jezika (Assembler, COBOL, FORTRAN)
usavršava se software
Obilježja računala
manja, brža, pouzdanija
temeljni element građe - tranzistori
veći kapacitet memorije
program se unosi u radnu memoriju
tehnička rješenja ulaznih i izlaznih jedinica
novi ulazni mediji - magnetski diskovi i vrpce
GENERACIJA RAČUNALA (sredina 1960.-ih -početak 1970.-ih)
usavršavanje hardware-a (smanjuje se)
koriste se viši programski jezici
Obilježja računala
temelji element građe - integrirani krug/čip ( povezan veći br. tranzistora)
troše manje energije
brže obrađuju podatke
pouzdaniji
istovremeno neovisno obrađivanje podataka prema nekoliko programa
daljinsak obrada poataka
GENERACIJA RAČUNALA (1945. - sredine 1950.-ih)
Obilježja računala
digitalna računala (podatci se prenose, spremaju i obrađuju preko elektroničkih elemenata
obavljaju 20 - 30 tisuća operacija u sekundi
oromna, teška, zagrijavaju se i često kvare
teško programirana u programskom jeziku
ulazni mediji - bušene kartice i papirne vrpce
temeljni element građe - elektronske cijevi
J. Mauchly i J. P, Eckert - očevi modernih računala
ENIAC (1949.)
prvo potpuno elektroničko digitalno računalo kojim se upravlja programom
program se unosi i izmjenjuje prespajanjem kabela
od 18 000 elektronskih cijevi - pamti i obrađuje podatke elektronski, težak 30 tona, troši 174 kW struje
služio za proračune prve hidrogenske bombe i putanje topovskih projektila
mala memorija, nije progamibilan
John von Neuman (1949.)
koristi binarni sustav za prikaz podataka
korištenje jezika za programiranje
program i podatke čuvati u memoriji računala
računalo može obavljati različite zadatke ovisno o programu
UNIVAC
prvi stroj sposoban za obradu numeričkih i nenumeričkih podataka
obrada podataka popisa stanovništva SAD-a
prvo uspješno komercijalno računalo (46 komada)
GENERACIJA RAČUNALA (1971. - danas)
prvi mikroprocesor (1971,)
prva osobna računala/PC u 80.-ima
Obilježja računala
temelji element građe - visokointegrirani krug (LSI) i vrlovisokointegrirani krug (VLSI)
manji
snažniji
brzina rada - nekoliko stotina MIPS-a
niska cijena
razvijen software
GENERACIJA RAČUNALA
početak u Japanu početkom 1980.-ih
umjetna inteligencija - računalo ima inteligenciju, imaginaciju i intuiciju
ekspertni sustavi - računalo je stručnjak u nekom području
robotika i prirodni jezici
RUČNA OBRADA PODATAKA
Abacus - Kina (3000.g.pr.n.e.)
.
kraj 16.st. do početka 17.st. - John Napier - Napierove kosti
računa velike brojeve pomoću logoritama i logoritamske tablice = logoritamsko računalo
MEHANIČKA OBRADA PODATAKA (17.st. - sredine 19.st)
Wilhelm Schickard (1623.g.)
prvi mehanički kalkulator za zbrajanje, oduzimanje, množenje i dijeljenje
nepoznat 300 godina
Blaise Pascal - Pascalina (1642.)
koristi 10 povezanih zupčanika (predstavljaju brojeve od 0 do 9 - može se dodati bilo koji broj)
nije dovoljno precizna
prvi mehanički kalkulator za zbrajanje i oduzimanje
G. W. Leibnitz (1672.)
utemeljio binarni sustav
nije pouzdan
prvi mehanički kalkulator za zbrajanje, oduzimanje, množenje, dijeljenje i računanje drugog korijena
J. M. Jackard (1801.)
koristi bušene kartice na kojima se nalazi program za upravljanje tkalačkim strojem = tkuje različite uzorke
G. Bool (sredina 19.st.)
razvio logički sustav i povezao ga s binarnim brojevnim sustavom
koristio ga za opis računala = Boolova algebra
Charles Babbage (sredina 19.st.)
DIFERENCIJALNI STOJ
računanje razlika
nedovršen
pokreće ga parni stroj
financiran od strane vlade
ANALITIČKI STROJ
unosi se bušenim karticama
univerzalni karakter - treba rješavati probleme za koje ima program
ima sve elemente suvremenih računala (memorija, procesor, ulazni i izlazni uređaji)
postavio temelj za izradu računala
Ada Byron King (sredina 19.st.)
napravila prvi kompjuterski program
surađivala s C. Babbageom
prva programerka
ELEKTROMEHANIČKA OBRADA PODATAKA (kraj 19.st. do sredine 20.st.)
K. Zuse (1936.)
računala Z1 i Z2
Z3 - programibilno elektromehaničko računalo, koristi se za binarnu algebru
H. Aiken - "The Baby" / Manchester MARK I (1944.)
prvo elektromehaničko digitalno računalo
koristila ga američka vojska
od releja i elektronskih cijevi
operacije izvršava u 3 sekunda, ulazne podatke prima s bušenih kartica/vrpca
realizirana ideja Babbageova ideja
H. Hollerith - sortirni stroj (1890.g.)
koristi bušene kartice i elektricitet za obradu podataka
korišten pri popisivanju stanovništva SAD-a 1890.
osnivač IBM-a
prva automatska obrada podataka
A. Turing i engl. znanstvenici - Colossus (1943.)
korišten za razbijanje njemačkih šifriranih radioporuka (Enigma)
A. Turing ga nazvao COMPUTER
prvo elektroničko digitalno računalo
prvi koristi elektronske cijevi (1 500)