FOSFOR I NJEGOVI SPOJEVI

FOSFORESCENCIJA

FOSFOR U PRIRODI

FOSFOR U ELEMENTARNOM STANJU

BIOLOŠKA VAŽNOST

OTKRIĆE FOSFORA

SVOJSTVA FOSFORA

UPOTREBA FOSFORA

KRUŽENJE FOSFORA U PRIRODI

FOSFORNA MINERALNA GNOJIVA fosfor biljka

SPOJEVI FOSFORA

pojava emitiranja svjetlosti iz objekta koji je prethodno bio osvjetljen

emisija svjetlosti se nastavlja nakon što se prekine izvor svjetla

upadno zračenje pobuđuje elektron iz osnovnog stanja u neko pobuđeno elektronsko stanje

javlja se isključivo u spojevima

u mineralnima ili kao organofosfat

Minerali fosfora

fosforit - Ca3(PO4)2
hidroksiapatit - Ca5(PO4)3(OH)
reakcijom s fluorom može preći u flourapatit - Ca5F(PO4)3

hidroksiapatit (Ca5(PO4)3(OH) glavni je sastojak zubne cakline

biogeni element

Natrijev monofluorofosfat (Na2PO3F) dodaje se pasti da bi se osigurao florid

fosfor je potreban za razvoj živih organizama koji ga sadrže u oblilku organskih spojeva i kalcijeva fosfata

u biljkama dolazi u plodovima i zrnju

kod kralježnjaka u kostima i zubima, mišićima, mozgu i živčanim stanicama
moždano deblo je najbogatije fosforom

kalcijevog fosfata ima u naslagama izmeta ptica (guano) - ono se rabi kao mineralno gnojivo

flourapatiti - Ca5F(PO4)3 - fluoridni ioni dodani vodi za piće i pasti za zube sprjeavaju karijes jer je fluorapatiti slabije topiv u kiselinama u ustima od hidroksiapatita

DNK

ATP ( energetska valuta stanice)

fosfolipidi

kosti (kalcijev fosfat)

potreban za normalan rast i razvoj - u krvi djece ga ima dvostruko više nego u krvi odraslih

životinje bogate fosforom - tuna, losos, srdela, jetra, puretina, piletina

otkrio ga je 1669. njemački alkemičar Henning Brand

ispario mokraću - ostatak zagrijavao do crvenog usijanja - pare fosfora

mislio je da je otkrio "kamen mudraca" (kamen koji metale pretvara u zlato)

fosfor je bio skup, korisio se u medicinske svrhe

reaktivniji od dušika

3 alotropske modifikacije
fosforbiljka

bijeli

crveni

crni

samozapaljiv

vrlo reaktivan, manje reaktivan u mraku, postupno oksidira i pri tom svjetluca (fosforescencija)

ne otapa se u vodi, otapa se u CS2

otrovan

na koži izaziva teško lječive opekotine

u 20.st. - oružje terora - uzrokuje strašne rane, pri eksploziji granata komadići fosfora padaju uokolo i izazivaju požar

bojni otrov

(P4)n - polimerna lančasta molekula sastavljana od molekula P4

dobiva se zagrijavanjem bijeloga fosfora u zatvorenoj posudi nekoliko dana

stabilan na zraku, ne svjetluca, ne fosforescira

ne otapa se u CS2, nije otrovan

proizvodnja šibica

crveni fosfor - proizvodnja šibica sibica

glava šibica -- smjesa kalijeva klorata, antimonova sulfida, staklenog praha i ljepila
površina kutije - crveni fosfor, antimonov sulfid, ljepilo
trljanje - toplina - crveni fosfor prelazi u bijeli - zapali se

nastaje zagrijavanjem bijelog fosfora bez zraka pod viskim tlakom

izgleda poput grafita

ptovodi struju

nije otrovan

fosfor gori na zraku pri čemu nastaje fosforov (III) oksdi i fosforov (IV) oksid

P4(s) + 3O2(g) --> P4O6(s)

gori na zraku

uz dovoljnu količinu zraka
P4(s) +5O2(g) --> P4O10(s)

oksidi su jako higroskopni i s vodom daje fosforastu kiselinu H2PHO3 i fosfornu kisleinu H3PO4
P4O10(s) + 6H20(l) --> 4H3PO4

Fosforov (III) oskdi
bijela i otrovna črvsta tvar

čista fosforna kiselina


kristalična tvar koja ima talište od 41,5°C

srednje jaka kiselina koja se lako otapa u vodi

85-90% otopina

disocira u 3 stupnja: H2PO4-, HPO4 2-. PO4 3-

dobiva se i reakcijom 30% sumporne kiseline i fosforita

Fosforov(V) oksid

bijela i higroskopna pahuljasta tvar

reagira s vodom i nastaje kiselina

sredstvo za oduzimanje vode u organskim sintezama

Ca3(PO4)2(s) +H2SO4 -->2H3PO4(aq)+CaSO4(s)

rijetka organska kiselina koja nije štetna i otrovna

koristi se u prehrambenoj industriji i za proizvodnju umjetnih gnojiva

fosforna kiselina - u prehrambenoj industriji, proizvodnja umjetnih gnojiva

fosforna kiselina - proizvodnja umjetnih gonijva

ne može kružiti atmosferom

iz tla prelazi u rijeke pa u more - taloži se na dnu

izdiže se na kopno geološkim pokretima - traje milijunima godina

fosfor je s dušikom i kalijem biogeni element neophodan za razvoj biljaka

prirodni fosfati uglavnom sadrže fosfor u obliku kalcijeva fosfata, nije topiv u vodi - biljke ga ne mogu iskoistiti

umjetna gnojiva superfosfat i tripleks

otapanjem kalcijeva fosfata u sumpornoj ili fosfornoj kiselini nastaje topiv kalcijev hidrogenfosfat

fosforov (V) oksid

fosforov (III) oksid

fosforna kiselina

fosforasta kiselina

kalcijev fosfat, hidroksiapatit, fluorapatit

fosforov (IV) oksid

fosfor hrana

otrov

kruženje

fosforescencija2 fosforescencija

dna