Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Kronologija razvoja račnala - Coggle Diagram
Kronologija razvoja račnala
Mehanička obrada podataka
Wilhelm Schikard (1623.g)
prvi mehanički kalkulator za +,-,*,/ ;nepoznat 300 godina - PASKALINA
Blaise Pascal (1642.g)
mehanički kalkulator za + i -;koristio je 10 metalnih zupčanika a svaki je predstavljao znamenku od 0 do 9;zupčanici su bili povezani,pa se mogao dodati bilo koji broj pomicanjem zupčanika za točan broj zubaca (
Pascalina
)
Gottfried Wilhelm Leibnitz (1672.g)
mehanički kalkulator za +,-,
,/ i računanje drugog korijena; utemeljio binarni sustav no nije bio pouzdan ni upotrebljiv u praksi (
*Leibnitzov kotač
)
Joseph Marie Jackard (1801.g)
prvi uporabio bušene lartice na kojima je bio 'program' za upravljanje tkalačkim strojem pa je na taj način isti stroj mogao tkati različite uzorke
Charles Babbage (sredina 19.st)
Otac računala
diferencijalni stro
j-stroj za računanje razlika;nije dovršen,financirala ga je vlada,pokretao ga je parni stroj
analitički stroj
-imao je sve elemente suvremenih računala (memoriju,procesor,ulazne i izlazne uređaje)
Ada Byron King (sredina 19.st)
Prva žena programerka
prvi kompjutorski program,suradnja s Babbageom
George Bool (sredina 19 st.)
razvio je logički sustav koji se kasnije povezao s binarnim brojevnim sustavom i iskoristio za opis rada računala (
Boolova algebra
)
8 faza razvoja računala
faza-početni koraci 1960.-1968.
Instaliraju se prva računala na Elektromehaničkom fakultetu u Zagrebu,uvode se prvi tečajevi programiranja,prva računala ulaze u industriju ,stvaraju se prvi računalni centri
2.faza-širenje i konceptualizacija 1969.-1975.
Informatizacija velikih poduzeća,osniva se Sveučilišni Računalni Centar,period velikih računala
3.faza-rast 1969.-1975.
Primjena informatike se širi u gotovo sva područja rada,otvara se Info,mala računala,Hr sudjeluje u informatizaciji ZOI Sarajevu
faza-zlatno doba 1985.-1990.
Sveučilište dobija Super računalo,ekspanzija PC-a,povezivanje računala u lokalne mreže
faza-stagnacija i rat 1991.-1995.
Opada tržišnja potrošnja,odljev mozgova,zatvaranje RC-a,stvara se CARNet,priključak na internet,informatički časopisi (Byte)
faza-profesionalizacija 1996.-2005.
Izrazita konkurencija na tržištu,davatelji usluga,modem,ISDN,ADSL,potreba uspostave kvalitete u informatici,informatika kao predmet u škole
7.faza-e-Hrvatska 2006-2013
Primjena ICT tehnologija u svim područjima,gotovi hrvatski sw proizvodi
faza-e-Europa 2013.
Prilagodba standardima i zahtjevima e-Europe,informatizacija države,javnih djelatnostu,gospodarstva...
Elektomehanička obrada podataka
Herman Hollerith (1890.g)
sortirni stroj
-prvi je ostvario ideju tj. iskoristio bušene kartice i elektricitet za obradu podataka;stroj se koristio za obradu podataka prilikom popisa stanovništva u SAD-u; osnivač IBM-a
Konrad Zuse (1936.g)
računala Z1,Z2;programibilno elektromehaničko računalo Z3-koristilo binarnu algebru
Howard Aiken (1944.g)
Manchester MARK 1 (The Baby) - prvo elektromehaničko digitalno računalo korišteno za potrebe američke vojske; za njegovu izradu korišteni su releji i elektronske cijevi (realizirana ideja C.Babbagea)
Alan Turing i engleski znanstvenici (1943.g)
Colossus - prvi koristio elektronske cijevi (1500) i bio jer prvo elektroničko digitalno računalo
A.Turing je stroj nazvao COMPUTER
Generacija računala
generacija računala
John Mauchly i Kohn Presper Eckert (1945.g,SAD)
ENIAC je prvo potpuno elektronično digitalno računalo na svijetu kojim se upravljalo programom;mapravljeno od 18000 elektronskih cijevi pa je ENIAC pamtio i obrađivao podatke elektronski. Težak 30 tona,trošio je 174 kW;mala memorija,nije bio programibilan
John von Neumann (1949.g)
Program je čuvao u memoriji računala kao i podatke. Uporaba binarnog sustava koristio se za prikaz podataka. Koristio je jezik za programiranje te je računalo moglo obavljati različite zadatke ovisno o programu.
Računala 1. generacije bila su ogromna,teška,izvodila su 20 do 30 tisuća operacija u sekundi,zagrijavala su se često i kvarila zbog elektronskih cijevi i teško su se programirala u strojnom jeziku. Prvo uspješno komercijalno računalo (46 komada) te generacije je UNIVAC korišten za obradu popisa stanovništva SAD-a. T o je prvi stroj sposoban za obradu numeričkih i nenumeričkih podataka
generacija računala
Temeljni element građe bili su tranzistori
Od druge polovice 50-tih do sredine 60-tih
Pronalaskom tranzistora 1947.g u Bell labaratorijima,SAD, bila je moguće na istim načelima razviti manja,pouzdanija i brža računala. Prva računala sa tranzistorom kao glavnim elementom proizvode se 1957. godine. Usavršava se i software,a u programiranju računala prelazi se na uporabu simboličkog jezika (Assembler,COBOL).Računala imaju veći kapacitet memorije
generacija računala
Od druge polovice 60-tih do početka 70-tih
Temeljni element građe bio je integrirani krug-čip
Veći broj tranzistora se logički povezao u jednu cjelinu i tako je nastao integrirani sklop ili krug koji se koristio pri izradi računala.Hardware računala se usavršava,smanjuje,računala troše manje energije. Brzina obrade podataka veća kao i pouzdanost u radu.Ostvarila se mogućnost istovremene neovisne obrade podataka prema nekoliko programa.
generacija računala
Od 1971.g. do danas
temeljni element građe bio je visokointegrirani krug (LSI),vrlovisokointegrirani krug (VLSI)
godine nastao je prvi mikroprocesor koji je pridonio minijaturizaciji računala i povećanju njihove 'snage'.Početkom 80-tih godina pojavljuju se prva osobna računala ili PC. Uporaba računala je jednostavna zahvaljujući raznolikom i razvijenom softwareu te jednostavnom načinu korištenja i komuniciranja sa njima.Koriste se programski jezici visoke razine rzumljivi programerima i korisnicima.
generacija računala
Počela se razvijati u Japanu,početkom 80-tih godina s ciljem da se naprave inteligentna računala koja bi imala sposobnost učenja,izvođenja zaključaka i donošenja važnih odluka. Stoga se pojavljuju nova područja istraživanja u industriji računala,a to su umjetna inteligencija,ekspertni sustavi,robotika i prirodni jezici.