Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
FILOLOŠKE ŠKOLE U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA - Coggle Diagram
FILOLOŠKE ŠKOLE U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA
cilj: rješavanje dvojbi o pojedinim jezičnim pitanjima
zagrebačka filološka škola
nastavlja ilirsku jezičnu koncepciju
cilj: dovršenje procesa standardizacije
predstavnici:
Adolfo Veber Tkalčević
Skladnja ilirskoga jezika
(1859.)
Slovnica hervatska za srednja učilišta
(1871.)
Vjekoslav Babukić
Ilirska slovnica
(1854.)
Antun Mažuranić
Slovnica hervatska
(1859.)
Bogoslav Šulek
Njemačko-hrvatski rječnik
(1860.)
Hrvatsko-njemačko-talijanski rječnik znanstvenog nazivlja
(1874.-75.)
nastoji utemeljiti hrvatsko znanstveno nazivlje
traži domaće riječi, a ako ih nema, preuzima ih iz narječja, a potom iz slavenskih jezika i prilagođava hrvatskom
primjeri: kisik, vodik, plin, skladba, zemljovid
oslanja se na (i)jekasvku štokavštinu
morfonološki pravopis
zalaganje za pisanje rogatog e za refleks jata
pisanje slogotvornog r s popratnim samoglasnikom
zalaganje za stare padežne nastavke
zbog pisanja -ah u genitivu mn. pogrdno nazivani ahavcima
G: -ah/ -ih; D: - om/-am /-im; L: -ih/-ah; I: -i/ -ami/ -mi *svi su padeži u množini
zadarska filološka škola
glavni predstavnik:
Ante Kuzmanić
traži da se za osnovicu standardnog jezika uzme štokavska ikavica jer se njome govori u Dalmaciji, Slavoniji i Bosni + njome su pisana velika prosvjetiteljska djela
traži prihvaćanje slovopisa koji ima tradiciju u Dalmaciji i Slavoniji
spreman na kompromis; ako Zagreb prihvati ikavski izgovor, Dalmacija će prihvatiti Gajevu slovopisnu reformu
Gaj odbija
nakon 1848. ipak prihvaća Gajevu slovopisnu reformu, ali se i dalje zalaže za štokavsku ikavicu
opravdava se
Razgovorom ugodnim naroda slovinskog
(Kačić Miošić) i cjelovitim prijevodom
Biblije
(Katančić)
predstavnici se okupljaju oko lista
Zora dalmatinska
uređuje
prvi broj: 1844., Zadar
izricanje nezadovoljstva odnosom Gaja i preporoditelja prema Dalmaciji
zagovaraju dogovor svih hrvatskih pokrajina o zajedničkom cilju i ujedinjenju pri kojem se čuva vlastita posebnost
riječka filološka škola
glavni predstavnik:
Fran Kurelac
zagovara stare, arhaične oblike u zajedničkom jeziku, onih oblika koji su zajednički većini slavenskih jezika
prijedlozi: uporaba kratkog genitiva mn., uporaba nastavka -u u 1. licu prezenta, uvođenje riječi iz drugih slavenskih jezika
rasprava
Kako da sklanjamo imena
(1852.)
napad na jezična rješenja zagrebačke filološke škole
ponovno ih napada 1860. tekstom
Recimo koju
odgovara Adolfo Veber Tkalčević člankom
Brus jezika
škola hrvatskih vukovaca
uzor: Vuk Stefanović Karadžić
ideja jedinstvenog književnog jezika na osnovi novoštokavske ijekavice
predstavnici:
Tomo Maretić
Gramatika ili stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika
(1899., Zagreb)
promjene: padežni nastavci u nekim su oblicima izjednačeni (D,L, I mn.)
Ivan Broz
Hrvatski pravopis
(1892., Zagreb)
izrađen prema fonološkom načelu, po nalogu vlasti za vrijeme Khuena Hedervaryja i obvezan je u školstvu
Franjo Iveković
Rječnik hrvatskog jezika
(1901., Zagreb
prikupio građu
preuzeta iz djela Stefanovića Karadžića i Daničića
zalažu se za Karadžićevo fonološko načelo
Piši kao što govoriš
Pero Budmani
uveo naziv srpsko-hrvatski jezik
temelji se zajedničkog jezika nalaze u narodnoj književnosti i u djelima Stefanovića Karadžića i Đure Daničića
novoštokavski dijalekt kao osnovica književnog jezika
smanjuje razlike hrvatskog i srpskog, ali ih ne izjednačava
njihovim djelovanjem završava standardizacija hrvatskog jezika
vukovci su uveli padežne nastavke kakve danas upotrebljavamo