Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
FILOLOŠKE ŠKOLE U 2. POLOVICI 19.ST. - Coggle Diagram
FILOLOŠKE ŠKOLE U 2. POLOVICI 19.ST.
RIJEČKA FILOLOŠKA ŠKOLA
Utemeljitelj: Fran Kurelac
zagovaraju stare, arhaičke oblike koji su zajednički većini slavenskih jezika
upotreba kratkog genitiva množine
upotreba -u nastavka u 1. licu prezent
uvođenje riječi iz drugih slavenskih jezika
ZAGREBAČKA FILOLOŠKA ŠKOLA
nastavlja ilirsku jezičnu koncepciju
cilj: dovršiti proces standardizacije
na čelu je Adolfo Veber Tkalčević
predstavnici: Vjekoslav Babukić, Antun Mažuranić, Bogoslov Šulek
oslanjaju se na (i)jekavsku štokavštinu
pišu morfonološkim pravopisom
zalažu se za pisanje rogatoga e
zalažu se za stare padežne nastavke
zbog pisanja -ah u genitivu množine njihovi ih suparnci pogrdno nazivaju ahavcima
slogotvorno r pišu s popratnim naglaskom
opiru se upotrebi njemačkih termina
Bogoslav Šulek nastoji utemeljiti hrvatsko znanstevno nazivlje
hrvatski standardni jezik postaje jezik sposoban za praktičnu upotrebu u (školi, zanosti i -upravi )
ZADARSKA FILOLOŠKA ŠKOLA
predstavnik. Ante Kuzmanić
list Zora Dalmatinska
štokavska ikavica
prihvaćaju Gajevu slovopisnu reformu
smatraju da se sve hrvatske pokrajine trebaju dogovoriti o zajedničkom cilju te pri ujedinjenju sačuvati svoju posebnost
HRVATSKI VUKOVCI
-uzor: Vuk Stefanović Karadžić
ideja: jedinstveni hrvatski književni jezik na osnovi novoštokavske ijekavice
predstavnici: Tomo Maretić, Ivan Broz, Franjo Iveković
zalažu se za Karadžićevo fonološko načelo u pravopisu
neki smatraju da se temelji zajedničkog jezika nalaze u narodnoj književnosti te u djelima V. S. Karadžića i Đure Daničića
padežni nastavci u nekim su oblicima izjednačeni
u hrvatski jezik ugradila su se načela Karadžićeve i Daničićeve jezične koncepcije
smanjene razlike između srpskog i hrvatskog jezika
Pero Budmani uvodi naziv srpsko-hrvatski jezik