Filološke škole u drugoj polovici 19. stoljeća

Zagrebačka filološka škola

nastavlja ilirksu jezičnu koncepciju

cilj joj je dovršiti proces standardizacije

na čelu Adolfo Veber Tkalčević

ostali predstavnici Vjekoslav Babukić, Antun Mažuranić i Bogoslav Šulek

oslanja se na (i)jekavsku štokavštinu

vodi računa i o kajkavcima i čakavcima

pišu morfonološkim pravopisom

zalažu se za pisanje rogatoga e za refleks jata

zalažu se za stare padežne nastavke

Zadarska filološka škola

glavni predstavnik Ante Kuzmanić

okupljaju se oko lista Zora dalmatinska

nezadovoljni odnosom Gaja i preporoditelja prema Dalmaciji

traže da se za osnovicu standardnog jezika uzme štokavska ikavica

kmpromis. ako Zagreb prihvati ikavski izgovor, Dalmacija će prihvatiti Gajevu slavopisnu refor,u

nakon 1848. godine Kuzmanić prihvaća Gajevu slavopisnu reformu, ali se i dalje zalaže za štokavsku ikavicu

Riječka filološka škola

glavni predstavnik Fran Kurelac

zagovornik starih, arhaičnih oblika u zajedničkom jeziku

Kurelac 1852. objavljuje raspravu Kako da sklanjamo imena

napada jezična rješenja zagrebačke filološke škole

Škola hrvatskih vukovaca

glavni predstavnici Tomo Maretić, Ivan Broz i Franjo Iveković

zalažu se za Karadžićevo fonološko načelo u pravopisu

Piši kao što govoriš

Ivan roz objavio u Zagrebu 1892. Hrvatski pravopis

Tomo Maretić objavio u Zagrebu 1899. Gramtiku i stilistiku hrvatskog ili srpskoga književnog jezika