Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
OPSKRBA I OBRANA NAŠEG ORGANIZMA KARLO ANDRAŠI 8.b Obrana od bolesti -…
OPSKRBA I OBRANA NAŠEG ORGANIZMA KARLO ANDRAŠI 8.b 
Krv
- 5 l krvi u odraslog čovjeka
- tekuće vezivno tkivo crvene boje
sastav krvi
- krvna plazma je bistra žućkasta tekućina koja je vidljiva kada se iz krvi iztalože krvna tjelešca
ERITROCITI- crvene krvne stanice koje prenose kisik od pluća do svih stanica i ugljikov dioksid u obratnom smjeru pomoću hemoglobina
-
-
uloga krvi
- prijenos plinova, hranjivih tvari, hormona, štetnih tvari od i do svih stanica u organizmu
- brani organizam od bolesti
- regulira tjelesnu temperaturu
- stvara ugruške čime sprječava krvarenje
-
-
Bolesti krvi
-
-
Srce
- srce kuca od 60 do 80 otkucaja u minuti dok kod djece kuca večom brzinom
- Srčani zalisci se nalaze između pretklijetki i klijetki te omogućavaju strujanje krvi iz pretklijetke u klijeku
- sastoji se od lijeve i desne polovice odnosno lijeve i desne pretklijetke i klijetke
- mišićni organ veličine stisnute šake
Krvotok
- U krvotoku krvne žile donose krv do svih stanica i vraćaju natrag u srce
- Imamo tri vrste krvnih žila : arterije, vene i kapilare
Arterije izvode krv iz srca i odvode po tijelu. Najveća arterija u tijelu je aorta. Arterijska krv je svjetlocrvene boje i sadržava kisik.
- Vene krv iz tijela dovode u srce. Venska krv je tamnocrvene boje jer sadržava ugljikov dioksid.
-
- Mali krvotok je tok krvi između srca i pluća u kojem arterije provode vensku a vene arterijsku krv.
- Veliki krvotok je tok krvi između srca i svih organa i tkiva u orrganizmu u kojem se dovodi kisik i hranjive tvari do svake stanice u organizmu i odvodi ugljikov dioksid i otpadne tvari iz stanica.*
-
Bolesti srca i krvnih žila
Ateroskleroza je ovapnjenje krvnih žila koje kada se dogodi u srcu dovodi do srčanog udara, a u mozgu do moždanog udara.
Limfni sustav
- limfne žile provode limfu i na kraju se u blizini srca ulijevaju u velike vene
- limfni čvorovi su mjesta pročišćavanja limfe i uništavanja uzročnika bolesti. Sadrže limfocite koji brane organizam.
- koštana moždina proizvodi krvne stanice i leukocite a posebna vrsta leukocita limfociti idu u timus i slezenu.
- limfa je prozirna tekućina žućkaste boje koja se sastoji od krvne plazme s velikom količinom bjelančevina, masti i stanica limfocita. Uloga joj je smanjiti količinu nakupljene vode u međustaničnim prostorima.
Krajnici (mandule) su veće nakupine limfnog tkiva s lijeve i desne strane korijena jezika. Zaštita su organizma od prodora stranih tvari udahutih zrakom i unesenih hranom.
Imunosni sustav
- Imunosno- obrambena reakcija je kada limfociti prepoznavaju pripadaju li bjelančevine organizmu te kada prepoznaju antigen (strana bjelančevina) pokreču imunosnu reakciju i stvaraju protutijela odnosno obrambene bjelančevine u krvi i limfi
- Postoji stečena i urođena imunost.
- Stečena imunost nastaje tijeom života kao npr. u trudnoći, tijekom dojenja, prebolijevanjem bolesti a cijepljenje je jedan od načina umjetnog stjecanja imunosti.
- Imunost je otpornost organizma na bolesti.
- Urođena imunost djeluje na antigene strane bjelančevine leukocitima koji ih uništavaju u krvi i tkivima.
SIDA ili AIDS je stečeni gubitak imunosti a uzročnik je virus HIV koji uništava limfocite i smanjuje sposobnost organizma u obrani od bolesti.
Alergija je pretjerana osjetljivost imunosnog sustava na određene strane bjelančevine, alergene kao npr. pelud, grinje, hrana, životinjska dlaka itd.
Dišni sustav
- Plućno disanje je izmjena plinova između plućnih mjehurića i kapilara.
- Pluća su smještena u prsnom košu te se dijele na lijevo i desno plućno krilo koji su sastavljeni od: plućnih mjehurića (alveola) koji omogućuju povećanje površine pluća.
- Stanično disanje jest kad se u stanicama kisik u procesu biološke oksidacije iskorištava za razgradnju hranjivih tvari i oslobađanje energije.
- Organi dišnog sustava su: nos, ždrijelo, grkljan, dušnik, dušnice i pluća.
- Uloga dišnog sustava je izmjena plinova između organizma i okoliša.
-
- Bolesti dišnog sustava se dijele na zarazne i nezarazne. Zarazne bolesti su gripa, angina, upala pluća i tuberkuloza (TBC). Nezarazne su rak usnice, grkljana, glasnica i pluća.