Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Filološke škole u drugoj polovici 19. st - Coggle Diagram
Filološke škole u drugoj polovici 19. st
Zagrebačka filološka škola
nastavlja ilirsku jezičnu koncepciju
na čelu je Adolfo Veber Tkalčević, ostali predstavnici: Vjekoslav Babukić, Antun Mažuranić, Bogoslav Šulek
oslanja se na (i)jekavsku štokavštinu, ali vodi i računa o kajkavcima i čakavcima jer se ne želi odreći tradicije
morfološki pravopis
zalažu se za pisanje rogatoga e za refleks jata
slogotvorno r pišu s popratnim samoglasnikom
Zadarska filološka škola
Kuzmanić traži da se za osnovicu standarnog jezika uzme štokavska ikavica
traži prihvaćanje slovopisa
okupljaju se oko lista Zora Dalmatinska
godine Kuzmanić prihvaća Gajevu slovopisnu reformu, ali se i dalje zalaže za štokavsku ikavicu
glavni predstavnik je Ante Kuzmanić
svoj stav argumentira s velikim književnim djelima: Razgovorm ugodnim naroda slovinskoga Andrije Karačića Miošića i prvim tiskanim cjelovitim prijevodom Biblije Matije Petra Katančića
Riječka filološka škola
predlaže upotrebu kratkog genitiva množine, upotrebu nastavka -u u 1. licu prezenta, uvođenje riječi i iz drugih slavenskih jezika
rasprava Kako da sklanjamo imena
zagovornik je starih, arhaičnih oblika u zajedničkom jeziku
glavni predstavnik Fran Kurelac
Škola hrvatskih vukovaca
Broz objavio 1892. Hrvatski pravopis
Tomo Maretić objavio 1899. Gramatiku i stilistiku hrvatskog ili srpskog književnog jezika
zalažu se za Karadžićevo fonološko načelo u pravopisu - Piši kao što govoriš
glavni predstavnici su: Tomo Maretić, Ivan Broz i Franjo Iveković
godine objavljen je Riječnik hrvatskog jezika Ivana Broza i Franje Ivekovića