Please enable JavaScript.

Coggle requires JavaScript to display documents.

LIKOVNA KULTURA - Coggle Diagram

- - - - Teksturnim crtama ispunjavamo i stvaramo karakter neke površine.
      - Strukturne crte se na crtežima često upotrebljavaju zajedno sa teksturnim crtama.
  - - - Površina može biti hrapava, glatka, zrnata, ispucala, sjajna, nesjajna , bodljikava i drugo.
      - Crtama i točkama možemo dočarati teksturu neke površine. Takve crte nazivamo crtačke teksture ili teksturne crte
      - Umjetnici različitim crtama i različitom njihovom gustoćom stvaraju površine zanimljivih karaktera
  - - - Ovisno o svojoj gustoći, rasteri mogu biti svjetliji ili tamniji.
      - Ponavljati se mogu crte, točke, kružići ili neki drugi oblici.
- - - - OPTIČKO MIJEŠANJE
        
        MEHANIČKO MJEŠANJE
        
        miješanjem dviju osnovnih (primarnih) boja dobiva se jedna izvedena (sekundarna) boja. Tonovi se također dobivaju miješanjem, tako da nekoj boji dodajemo crnu ili bijelu.
        
        Razlikujemo dva načina miješanja boja: mehaničko i optičko miješanje boja.
        
        Mehaničko miješanje boja nastaje miješanjem pigmenta. Pigment je prah od kojeg dobivamo boju.
        
        reflektorima u boji možemo miješati boje svjetlosti na pozornici.
        
        Miješanje boja obojanom svjetlošću naziva se optičko miješanje boja.
        
        bijela svjetlost se u prizmi razlama na sve dugine boje (boje spektra).
  - - - Tonska je ljestvica ljestvica tonova čiste boje složenih od najsvjetlijega do najtamnijeg tona.
        
        Sjene su nastale dodavanjem crne boje lokalnoj boji, a osvijetljeni dijelovi naslikani su bojom kojoj je dodavana bijela. Količina svjetla u boji koja nastaje dodavanjem bijele i crne naziva se ton boje.
        
        Privid zaobljavanja lica tonovima boje naziva se tonska modelacija
        
        Tonove boje možemo naslikati i tako da se vide granice između pojedinih tonova. Takav raspon tonova naziva se tonska gradacija.
  - - - Ako je nanos boje na slici debeo, tada takvu fakturu nazivamo impasto, a ako je tanak tada takvu fakturu nazivamo lazura.
      - Karakter površine naziva se tekstura
      - Rukopis kojim umjetnik obrađuje površinu svojeg djela naziva se faktura.
      - Na slikama nalazimo slikarske teksture, na crtežima crtačke teksture, a na skulpturama plastičke teksture.
- - - - Postoji razlika između plohe i plošnog; ploha je dvodimenzionalna i ne možemo ju opipati. Plošno je trodimenzionalno, ali je visina (debljina) jako mala.
      - Papir ili ploču po kojoj crtamo zovemo plohom.
      - možemo opipati radi se o punini, masi. Stoga takva tijela nazivamo plošno istanjene mase.
    - - masa je uronjena u prostor, istanjena tako da joj dominira samo duljina, a visina i širina su vrlo male. Takav oblik nazivamo linijski istanjena masa.
      - Kao što razlikujemo pojmove ploha od plošno, tako ćemo razlikovati i pojmove linija od linijsko. Crtež je dio plohe i ne možemo ga opipati. Skulpturu koja je načinjena od žice, iako je tanka, možemo opipa
    - - Izbočenja i udubljenja na površini nazivamo reljef. Ovisno o dubini ili visini izlaska mase u prostor, razlikujemo uleknuti (udubljeni), niski i visoki reljef.
      - Kiparskom obradom kipari postižu različite plastičke teksture na svojim djelima.
      - Crtačke teksture načinjene su crtama i točkama, slikarske teksture načinjene su mrljama i potezima, a teksture na donjim fotografijama koje možemo opipati nazivaju se plastičke teksture.