Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Filološke škole u drugoj polovici 19. stoljeća - Coggle Diagram
Filološke škole u drugoj polovici 19. stoljeća
zagrebačka filološka škola
nastavlja ilirsku jezičnu koncepciju
cilj: dovršiti proces standardizacije
glavni predstavnik je Adolfo Veber Tkalčević, ostali predstavnici su V. Babukić, A. Mažuranić i B. Šulek
oslanja se na (i)jekavsku štokavštinu, ali obazire se i na kajkavce i čakavce koji se ne žele odreći tradicije
pisanje morfološkim pravopisom
zalažu se za pisanje rogatoga e za refleks jata
pisanje -ah u genitivu množine(pogrdno su nazivani ahavcima)
zahvaljujući djelovanju zag. fil. škole, hrvatski standardni jezik postao je primjenjiv na području znanosti, uprave i školstva
zadarska filološka škola
glavni predstavnik Ante Kuzmanić
urednik lista Zora dalmatinska
nezadovoljstvo Gajevim pristupom prema Dalmaciji
zalažu se za ujedinjenje i očuvanje posebnosti
Kuzmanić se zalaže da se za osnovicu standardnoga jezika uzme štokavska ikavica(njom se govori u Dalmaciji, Bosni, Slavoniji)
ako Zagreb prihvati ikavski izgovor, Dalmacija će prihvatiti Gajevu slovopisnu reformu
Gaj ne prihvaća prijednog
dio Slavonije i Dalmacije prihvaća ilirsku ideju
ne želi se odreći jezika bogate renesansne i barokne dubrovačke književnosti
Kuzmanić prihvaća Gajevu slovopisnu reformu 1848.
nastavlja se zalagati za štokavsku ikavicu
Razgovor ugodni naroda slovinskoga (Kačić Miošić)
prvi tiskani cjeloviti prijevod Biblije (Katančić)
riječka filološka škola
glavni predstavnik i utemeljitelj Fran Kurelac
zagovornik arhaičkih oblika koji su zajednički većini slavenskih jezika
rasprava Kako da sklanjamo imena 1852.
protivljenje jezičnim rješenjima zag. fil. škole(gen. množine -ah)
tekst Recimo koju 1860.
škola hrvatskih vukovaraca
hrvatski vukovci
hrvatski jezikoslovci kojima je uzor Vuk Karadžić (jedinstveni književni jezik na osnovi novoštokavske ijekavice)
zalaganje za pravopisno fonološko načelo - Piši kao što govoriš
Ivan Broz 1892. Hrvatski pravopis
glavni predstavnici: Tomo Maretić, Ivan Broz, Franjo Iveković
mišljenje da se temelji zajedničkoga jezika nalaze u narodnoj književnosti te u Karadžićevim i Daničićevim djelima
njihova djela uzor Tomi Maretiću za Gramatiku i stilistiku hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika 1899.
uzor Ivanu Brozu i Franji Ivekoviću za Rječnik hrvatskoga jezika 1901.
smanjene razlike između hrvatskoga i srpskoga jezika
djelovanjem hrv. vukovaca krajem 19. st. završava standardizacija hrvatskoga jezika kojoj su temelje postavili Gaj i ilirci početkom 19. st.