Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
FILOLOŠKE ŠKOLE U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA - Coggle Diagram
FILOLOŠKE ŠKOLE U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEĆA
Zagrebačka fililoška škola
Adolfo Veber Tkalčevć
Predstavnci: Adolfo Veber Tkalčević( na čelu), Vjekoslav Babukić, Antun Mažuranić i Bogoslav Šulek
Nastavlja ilirsku jezičnu koncepciju
Cilj: dovršiti proces standardizacije
oslanja se (i)jekavsku štokavštinu, ali vodi računa i o kajkavcima i čakavcima
Zalažu se za pisanje rogatoga e
Zalažu se za stare padeže
Zadarska filološka škola
Glavni predstavnik: Ante Kuzmanić
Okupljaju se oko lista Zora dalmatinska
Zalažu se da se za osnovicu standardnog jezika uzme štokavska ikavica(Dalmacija, Bosna i Slavonija)
Spremni na kompromis- ako Zageb prihvati ikavski izgovor, Dalmacija će prihvatiti Gajevu slovopisnu reformu
Nakon revolucionarne 1848. Kuzmanović prihvaća Gajevu slovopisnu reformu, ali se i dalje zalaže za štokavsku ikavicu
Zora dalmatinska
Riječka filološka škola
Glavni predstavnik i utemeljitelj: Fran Kurelac
Zagovornicu su starih, arhaičnih oblika u zajedničkom jeziku
Kratki genitiv množine- većina drugih slavenskih jezika ima takav oblik
upotreba nastavka -u u 1. l. prezenta
uvođenje riječi iz drugih slavenskih jezik
Fran Kurelac
Škola hrvatskih vukovaca
Predstavnici: Tomo Maretić, Ivan Broz, Franjo Iveković
Zalažu se za Karadžićevo fonološko načelo u pravopisu- piši kako govoriš
Smatraju da štokavski jezik pisaca ima puno neštokavskih elemenata i da ne može biti standardni jezik svih štokavaca
Tomo je objavio Gramatiku i stilistiku hrvatskog i srpskog književnog jezika
