Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Filološke škole u drugoj polovici 19. stoljeća - Coggle Diagram
Filološke škole u drugoj polovici 19. stoljeća
riječka filološka škola
utemeljitelj i glavni predstavnik
Fran Kurelac
g. objavljuje raspravu Kako da sklanjamo imena u kojoj kritizira zagrebačku filološku školu
g. ponovo kritizira zagrebačku filološku školu tekstom Recimo koju
Obilježja
zagovaraju stare i arhaične oblike u zajedničkome jeziku
Predlažu upotrebu kratkog genitiva množine
Predlažu upotrebu nastavka -u u 1. licu prezenta
uvode riječi i iz drugih slavenskih jezika
hrvatski vukovci
Predstavnici
Ivan Broz
g. objavljuje Hrvatski pravopis izrađen prema fonološkom načelu
Tomo Maretić
g. objavljuje Gramatiku i stilistiku hrvatskoga ili srpskoga književnoga jezika
Franjo Ivenković
zajedno sa Ivanom Brozom objavljuje 1901. g. Rječnik hrvatskog jezika
uzor
Vuk Stefanović Karadžić
Obilježja
smatraju kako štokavski jezik ne može biti standardni jezik svih štokavaca, oni su učvrstili novi štokavski dijalekt kao osnovicu književnog jezika
Maretićeva Gramatika (1899.) unosi brojne promjene u hrvatski standardni jezik-npr. padežni nastavci u nekim oblicima su izjednačeni
zalažu se za Karadžićevo fonološko načelo u pravopisu
djeluju prema Karadžićevoj koncepciji i načelima Daničićeve jezične koncepcije zato smanjuju razlike između hrvatskog i srpskog jezika
zadarska filološka škola
glavni predstavnik
Ante Kuzmanić
pripadnici se okupljaju oko lista Zora dalmatinska ( prvi broj izlazi 1844. godine u Zadru)
nezadovoljni su odnosom Gaja i preporoditelja prema Dalmaciji ( smatraju kako bi sve hrvatske pokrajine pri ujedinjenju trebale sačuvati svoju posebnost)
Obilježja
spremni na komprosmis: ako Zagreb prihvati štokavsku ikavici, oni se prihvatiti Gajevu slovopisnu reformu
Kuzmanić želi za osnovu standardnog jezika uzeti štokavsku ikavicu jer se njome govori u Dalmaciji,Slavoniji i Bosni
traži se prihvaćanje slovopisa koji ima tradiciju u Dalmaciji i Slavoniji
Gaj ne privaća njihovu ideju, ali Kuzmanić na kraju prznaje Gajevu reformu
Kuzmanić svoj stav argumentira djelima Razgovorom ugodnim naroda slovinskoga te prvim tiskanim cjelovitim prijevodom Biblije M. P. Katančića
zagrebačka filološka škola
Cilj: dovršiti proces standardizacija
nastavlja ilirsku jezičnu koncepciju
Predstavnici
Bogoslav Šulek
Njemačko- hrvatski rječnik
1874.-1875. Hrvatsko-njemačko-talijanski riječnik znanstvenoga nazivlja
Antun Mažuranić
Slovnica hervatska
Vjekoslav Babukić
Ilirska slovnica
Glavni: Adolfo Veber Tkalčević
Skladnja ilirskoga jezika
Slovnica hervatska za srednja učilišta
Obilježja
oslanjanju se na (i)jekavksu štokavštinu , ali vode računa o kajkavcima i čakavcim
pišu morfonološkim pravopisom
zalažu se za pisanje rogatog e za refleks jata
slogotvorno r pišu s popratnim samoglasnikom
zalažu se za stare padežne nastavke
protivnici ih nazivaju ahavcima zbog pisanja nastavka -ah u genitivu