Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
POČETCI HRVATSKE PISMENOSTI - Coggle Diagram
POČETCI HRVATSKE PISMENOSTI
O pismenosti na latinici i latinskom jeziku svjedoče dva pisana spomenika iz 9.st.
Branimirov natpis
Prvi put na spomeničkom natpisu se spominje ime
Hrvat
, a to je knez Branimir i spominje se 888. godina.
Šopot kod Benkovaca
Trpimirova darovnica
Rižinice kod Klisa
852.g.
Najstarija sačuvana isprava jednog hrvatskog vladara.
Hrvati se u 7. st. susreću s rimskom kulturom i latinskim jezikom.
Hrvatska pismenost u srednjem vijeku
Tropismena
Latinica, glagoljica i ćirilica (bosančica)
Trojezična
Latinski jezik, hrvatski jezik i staroslavenski jezik
Prvotisak
Prva hrvatska tiskana knjiga
'Misal po zakonu rimskog dvora'
. Tiskan je 22.02.1483.g. na hrvatskome jeziku i glagoljici. Tiskan na pergameni i na papiru u
crnoj
i
crvenoj boji
. Sačuvanih 11 nepotpunih primjeraka.
Prihativši
kršćanstvo
, prihvaćaju
latinski jezik
i
latinicu
kao službeni jezik i pismo.
Bitnu ulogu u širenju pismenosti imaju benediktinski samostani.
Ćirilica
Ćirilicu su sastavili Ćirilovi učenici. Ona se pojavila nakon glagoljice. Hrvati su se njome počeli služiti od 12. st. Hrvati koji su pisali Ćirilicu su u južnoj Dalmaciji i Bosni. Ćirilicu poznajemo i po nazivu bosančica.
Povaljska listina
Povaljska listina
je jedan od najstarijih tekstova pisanih hrvatskim jezikom. Povlja na otoku Braču, 1250.g. Posjedovna isprava benediktinskoga samostana sv. Ivana Krstitelja. Pisana je ćirilicom i hrvatskim jezikom.
Povaljski prag
Povaljski prag
najstariji je pisani spomenik hrvatskog staroslavenskog jezika na ćirilici, pisan na vapnencu. To je natpis na nadvratniku opatije
sv. Ivana Krstitelja u Povljima
na Braču isklesan ubrzo nakon 1184. u simetrično ispisanu natpisu koji dijeli u sredini uklesan križ.
Poljički statut
Poljički statut
je najvažniji izvor
Poljičke Republike
. Pisan je kratkim, slikovitim rečenicama u kojima su obuhvaćene norme poljičkog društva. Sadrži pravne odredbe općine
Poljica
u 116 članaka. Pisan ćirilicom i starohrvatskim jezikom.
Latinica
Latinica
je pismo kojim su se služili stari
Rimljani
. Od 14.st. se piše latinicom i na hrvatskome jeziku.
Red i zakon sestara dominikanki
Red i zakon sestara dominikanki
je jedini izravno datiran spomenik toga prvog latiničkog razdoblja iz 1345. godine. Nastao je u Zadru. Prvi cjelovit latinički tekst. Govori o
primanju sestara dominikanki u zajednici
. Pisan je hrvatskim jezikom i latinicom.
Šibenska molitva
Vrlo stara lauda iz 14. st. u čast Bogorodici koja se nalazi u samostanu
sv. Frane u Šibeniku
i po mjestu nalazišta nazvana je
Šibenska molitva
. Najstarija hrvatska pjesma zabilježena na latinici i čakavskome narječju.
Glagoljica
Glagoljica
je staroslavensko pismo nastalo sredinom 9. stoljeća koje se u hrvatskim krajevima zadržalo sve do 19. stoljeća. Sveta braća Ćiril i Metod propovijedali su kršćanstvo. Glagoljička abeceda naziva se
azbuka
. Dvije inačice glagoljice su: uglata i obla.
Spomenici i zapisi na glagoljici
Vinodolski zakonik
Vinodolski zakonik
je hrvatski pisani popis običajnog prava koji je napisan 6. siječnja 1288. godine. Pisan glagoljicom i hrvatskim jezikom. U njemu su propisani pravni običaji u vinodolskome području.
Bašćanska ploča
Bašćanska ploča
starohrvatski je spomenik, pisan prijelaznim oblikom glagoljice, oko 1100. godine. Pronađena je 15. rujna 1851. u crkvi
sv. Lucije
u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku, zahvaljujući bašćanskom kleriku Petru Dorčiću.
Bašćanska ploča
izvorno je bila lijevi plutej, pregrada ili paravan, na crkvenom septumu ili pregradi koja je dijelila redovnički kor od prostora za puk. Napisana je na hrvatskome jeziku i glagoljici.
