Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
INDUSTRIJA - Coggle Diagram
INDUSTRIJA
PODJELA
mjesto i uloga sirovine u industrijskoj proizvodnji
ekstraktivna
proizvodnja mineralnih i energetskih sirovina (rudarstvo)
prerađivačka
prerađuje sirovine (u konačne proizvode)
karakter proizvodnje
teška
proizvodnja sirovina, osnovnih proizvoda, repromaterijala, energije, strojeva i vozila
laka
proizvodi predmete namijenjene širokoj potrošnji
odnos radne snage i kapitala
radno intenzivna
zapošljava veći broj radnika i ima niža investicijska ulaganja
kapitalom intenzivna
zasnivaju se na velikim ulaganjima, a broj radnika je relativno malen
tehnički razvoj
tradicionalne
one ind. u kojima se nisu dogodile veće tehnološke promjene
propulzivne
one koje su tehnološki napredne
utjecaj industrije na ekosustav
čista
prljava
STRUKTURA I GRANE SVJETSKE INDUSTRIJE
crna i obojena metalurgija
crna metalurgija
proizvodi željezo, čelik, ferolegure i različite valjane, vučene i kovane proizvode
obojena metalurgija
proizvodi obojene metale (elektrolizom) – bakar, olovo, cink i aluminij
Klasične prerađivačke industrije
metaloprerađivačka industrija
ind. strojeva (strojogradnja), opreme i vozila
− najbolje razvijena u starim ind. regijama
automobilska industrija
primjenjuje najmoderniju organizaciju rada i najsuvremeniju tehnologiju
− dobiva obilježje potrošačke ind. radi rasta standarda ljudi
elektroindustrija
dobro razvijena i raširena diljem svijeta
− zahtjeva velika ulaganja i znanstveni rad (instituti i visokostručna radna snaga)
kemijska industrija
velike investicije i primjena moderne tehnologije
− kemijska ind. dijeli se na tešku ili baznu i laku
industrije potrošnih dobara
tekstilna industrija
− stare, radom intenzivne i kapitalom niskoakumulativne industrije
uključuje odjevnu industriju i industriju odjeće
prehrambena industrija
uglavnom su usmjerene na zadovoljavanje osnovnih (svakodnevnih) potreba stanovništva
− sve prehrambene ind. locirane su blizu sirovinske baze
ostale ind. potrošnih dobara
kozmetička i farmaceutska, ind. duhana, papirna, grafička, filmska, ind. pokućstva i kućanskih aparata i
automobilska ind.
građevinska industrija
zapošljava mnogo radne snage i ostvaruje relativno visoke dohotke
− pokazatelj građevinske aktivnosti je potrošnja građevinskog materijala, posebice cementa
industrije visokih tehnologija
ubrajamo: elektroničku i računalnu ind., proizvodnju telekomunikacijskih i svemirskih
uređaja, ind. robota, biotehnološku proizvodnju i dijelove vojne industrije
– osnova razvoja je primjena znanosti i kombiniranje
istraživanja, znanstvene kulture i komunikacija
razvijaju se sa pojavom mikroprocesora, optičkih vlakana i dr. materijala i biotehnoloških proizvoda
− tehnoparkovi
INDUSTRIJSKI PROSTORI U SVIJETU
stari industrijski prostori
to su područja eksploatacije ugljena i željezne rude
tipičan primjer su bazeni teške industrije
danas su to visokourbanizirana područja gdje se miješa nova i stara industrija
razvili su se na temelju lokacijskih faktora i blizine ruda te blizina jeftine radne snage
novi industrijski prostori
slabije razvijene zemlje nastoje iskoristiti financijsku pomoć razvijenih i svoje rude za razvoj modernih industrija,
dok razvijene zemlje nastoje prestrukturirati svoje stare industrije i poticati razvoj profitabilnih ind.
industrije se sele u slabije razvijene zemlje radi jeftine radne snage
noviji industrijski prostori u gradovima
industrija se premješta u predgrađa gradova i šire područje gradova
− industrije visoke tehnologije okupljaju se u tehnološke parkove ili industrijske parkove
novi ind. prostori u morskim lukama i na glavnim prometnim pravcima nastaju s razvojem teške i prerađivačke
industrije
danas glavnu ulogu u razmještaju industrijskih pogona imaju troškovi i prometne pogodnosti, a ne više
bogatstvo sirovina, energije i radne snage
ekološki aspekt industrijskih područja
najveći onečišćivači su termoelektrane, crna i obojena metalurgija, obalne industrije – proizvode velike količine
otpada i ispuštaju štetne plinove u atmosferu
dva su načina utjecanja industrije na okoliš: stalni (kontinuirano onečišćenje) i povremeni (nesreće, npr. havarije
tankera nafte)
1. industrijska revolucija
krajem 18. st u Engleskoj – izum i primjena parnog stroja (James Watt – 1769.)
− tvornice postaju (prije su bile manufakture) osnovne proizvodne jedinice
razdoblje industrijskog (liberalnog) kapitalizma
pojava parobroda (1817.) i željeznice (1925.)
2. industrijska revolucija
– razdoblje masovne proizvodnje – fordizam (od 1920-ih do 1970-ih)
− primjena električne energije i motora s unutarnjim izgaranjem – pokretačko gorivo je nafta
razvija se unutrašnja i međunarodna trgovina – potrošačko društvo – Prvi (kapitalistički), Drugi (socijalistički) i
Treći (zemlje u razvoju) svijet
3. industrijska revolucija
razdoblje automatizacije industrije – postfordizam (do 1970-ih)
− veliki znanstveno-tehnološki napredak u proizvodnji
deindustrijalizacija (opadanje industrije u cjelini, a posebno stare) i reindustrijalizacija (razvoj novih industrija)
izum čipa i automatizacija – javljaju se nove industrije visoke tehnologije
javljaju se novi oblici industrijskih zona – tehnološki parkovi (tehnopolisi)
4. industrijska revolucija
Za razliku od pare koja je napajala tvornice u prvoj revoluciji ili modela masovne proizvodnje koji je dominirao drugom ili pojavom računalno upravljanog sustava iz treće revolucije koju danas živimo, 4. industrijska revolucija govori o povezivosti.
Kako su prethodnu industrijsku revoluciju vodile inovacije u proizvodnim procesima i sustavima, napredak industrije 4.0 vodit će pametno, međusobno povezano prožimajuće okruženje.
