Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
OPSKRBA I OBRANA NAŠEG ORGANIMA - Coggle Diagram
OPSKRBA I OBRANA NAŠEG ORGANIMA
KRV- tekuće tkivo crvene boje i sastoji se od krvne plazme, krvnih stanica i pločica.
Krvne žile- sustav zatvorenih cijevi kojima protječe krv kroz tijelo.
Krvna tjelešaca- sazrijevaju i nastaju u krvnoj moždini, slezeni, prsnoj žlijezdi i u limfnim čvorovima.To su: bijele krvne stanice, crvene krvne stanice i krvne pločice.
Crvene krvne stanice- najbrojnije stanice u krvi, služe za prijenos plinova.
Bolesti krvi- slabokrvnost (anemija) i leukemija.
Leukemija- zloćudna bolest koja zahvaća leukocite. Osnovno obilježje te bolesti jest povećan broj nezrelih stadija leukocita u krvi.
slabokrvnost- bolest pri kojoj krv ne može prenijeti dovoljne količine kisika u stanice.
Bijele krvne stanice - sudjeluju u obrani organizma od bolesti.
Krvne pločice- (trombociti) sudjeluju u procesu zgrušavanja krvi.
Krvne žile se dijele na vene i arterije.
Arterije provode arterijsku krv.
Arterijska krv- sadržava kisik i svjetlocrvene je boje.
Vene provode vensku krv.
Venska krv- sadržava ugljikov dioksid i tamnocrvene je boje
Srce- mišićni organ veličine stisnute šake. Nalazi se u središnjem djelu prsne šupljine. Građeno je od posebne vrste mišićnoga tkiva, srčanog mišićnog tkiva
Veliki krvotok-(tjelesni) dovođenje kisika i hranjivih tvari do svake stanice u tkivu kako bi se omogućilo stanično disanje te odvođenje ugljikova dioksida i odpadnih tvari iz stanica.
Mali krvotok- (pućni) oslobađanje organizma od ugljikova dioksida i obogaćivanje krvi kisikom. Mali krvotok je izuzetno važna veza između krvožilnog i dišnog sustava.
Bolesti srca- u slučaju začepljenja krvnih žila stanice ostaju bez opskrbe potrebnim tvarima i odumiru. Ako se to dogodi na krvnim žilama srca dolazi do srčanog udara.
Bolesti krvnih žila- najčešća je ateroskleroza. To je bolest kad krvne žile gube elastičnost, ovapnjuju, na njihovim unutarnjim stijenkama dolazi do taloženja masnoća i drugih tvari.
Limfa- prozirna tekućina žućkaste boje. Sastoji se od krve plazme s velikom količinom masti, bjelančevina i stanica limfocita. uloga je smanjiti količinu nakupljene vode u međustaničnim prostorima. Služi za obranu organizma od bolesti.
Limfni sustav sastoji se od limfe, limfne žile i limfnih organa.
Limfne žile vode limfu u smjeru srca. Građom su nalik na vene
Limfni organi su: koštana srž, timus, limfni čvorovi, krajnici, slezena.
Limfni čvorovi- nakupine limfnoga tkiva uzduž limfnih žila. u njima se nalazi velika količina limfocita. Limfni čvorovi su mjesta na kojim se pročišćava limfa i uništava se uzročnik bolesti.
Timus-(prsna žlijezda) važna uloga u sazrijevanju i postojanju važni u obrani organizma od bolesti. Slezena ima istu ulogu kao i timus
Koštana moždina- važna za proizvodnju krvnih stanica i leukocita.
Krajnici-veće nakupine limfnoga tkiva koje se nalaze s lijeve i desne strane korijena jezika . Služe za zaštitu od stranih tvari udahnutih zrakom.
Bolesti limfnog sustava-Tumor, Malformacije.
Imunosna reakcija-reakcija organizma na ulazak stranih antigena.
Stečena imunost-javlja se u organizmu nakon što smo ranije preboljeli neku bolest pa kad u organizam ponovno uđe isti uzročnik te bolesti, tijelo ga tada brže svlada.
Urođena imunost- rađamo se s njom i ona djeluje na antigene. za nju su odgovorni specifični leukociti.
Dišni sustav- zadužen za izmjenu plinova između organizama i okoliša. Sastoji se od organa dišnog sustava: nos, ždrijelo, grkljan, dušnik, dušnice i pluća .
Nos-početi dio dišnog sustava. zrak se u njemu vlaži, zagrijava i pročišćava.
Ždrijelo- organ koji povezuje nosnu šupljinu s grkljanom i usnu šupljinu s jednjakom. Ždrijelo je zajednički organ različiti organskih sustava. u njemu se križaju putevi za prolazak hrane i zraka.
Grkljan- nalazi se s prednje strane vrata. na njemu postoji grkljanski poklopac koji zatvara grkljan u trenutku dok gutamo hranu .
Glasnice- nalaze se unutar grkljana. To su nježni nabori sluznice ligamentima pričvršćeni za grkljan
Dušnik- cjevasti organ za prolazak zraka.
Pluća- nalaze se u prsnom košu. Služe za prijenos kisika u krv.
pluća- Lijevo plućno krilo je malo manje od desnog, jer na lijevoj strani prsnog koša dijeli prostor sa srcem. Građena su od plućnih mjehurića (alveola.) Plućni mjehurići omogućavaju znatno povećanje površine pluća. Izvana su obavijeni gustom mrežom kapilara.
Plućno disanje- izmjena plinova između plućnih mjehurića i kapilara. Kisik se dalje s pomoću eritrocita i hemoglobina u njima prenosi do svih stanica u organizmu. Kada stigne do stanica kisik iz krvi prelazi u stanice.
Stanično disanje- u stanicama se kisik u procesu biološke oksidacije iskorištava za razgradnju hranjivih tvari i oslobađanje energije. Pri tome nastaje i ugljikov dioksid koji izdišemo. To je proces biološke oksidacije.
Bolesti dišnog sustava-dijele se na zarazne i ne zarazne bolest bolesti dišnog sustava.
Zarazne bolesti dišnog sustava- gripa, angina, upala pluća, tuberkuloza.
Gripa- zarazna bolest, lako se prenosi kapljicama sline zaražene osobe. Najviše se pojavljuje tokom zimskih razdoblja. Simptomi su naglo povišenje tjelesne temperature, znojenje, groznice, glavobolja i bol u kostima i zglobovima.
Angina- bakterijska gnojna upola ždrijela i krajnika. Znakovi su povišena temperatura crvena i natečena sluznica ždrijela.
Upala pluća- može biti uzrokovana bakterijama, virusima. Znakovi su povišena tjelesna temperatura, znojenje groznica, ubrzano disanje....
Tuberkuloza- zarazna bolest koju uzrokuje bakterija. Prenosi se kao kapljična zaraza. Započinje naglim mršavljenjem , stalnom lagano povišenom tjelesnom temperaturom, umorom, noćnim znojenjem i kašljem
Ne zarazne bolesti-tumorske bolesti, rak usnice, grkljana, glasnica i pluća. Jedan od uzroka ovih oblika raka jest pušenje duhanskih proizvoda.
