Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
KAKO TVARI PUTUJU KROZ TIJELO krvotok,slika - Coggle Diagram
KAKO TVARI PUTUJU KROZ TIJELO
PRIJENOS TVARI KROZ TIJELO LJUDI
KRV
PRENOSI STANICAMA KISIK,TVARI I ODNOSI OTPADNE PRODUKTE
ČETIRI KRVNE GRUPE: A, B, AB, 0
ARTERIJSKA I VENSKA KRV
ARTERIJSKA KRV OBOGAĆENA JE KISIKOM I HRANJIVIM TVARIMA ZBOG ČEGA JE SVIJETLOCRVENE BOJE, A VENSKA OBOGAĆENA JE UGLJIKOVIM DIOKSIDOM, A SIROMAŠNA KISIKOM I HRANJIVIM TVARIMA ZBOG ČEGA JE TAMNOCRVENE BOJE.
KRV TEČE KROZ KRVNE ŽILE KOJE SU MEĐUSOBNO POVEZANE
Krv je tjelesna tekućina karakterističnog mirisa i okusa. U organizmu odraslog čovjeka ima oko 5 L krvi. Sastoji se od krvne plazme i krvnih tjelešaca .
KRVOTOK
PROTJECANJE KRVI TIJELOM KROZ ŽILE NAZIVAMO KRVOTOK.
LJUDI IMAJU ZATVORENI KRVOTOK
KRV TEČE KROZ KRVNE ŽILE KOJE SU MEĐUSOBNO POVEZANE, KRV SE IZ KRVNIH ŽILA NIKAD NE IZLIJEVA, OSIM AKO DOĐE DO NJIHOVE OZLJEDE
MALI KRVOTOK ILI PLUĆNI KRVOTOK
TOK KRVI OD SRCA DO PLUĆA I PONOVNO U SRCE NAZIVAMO MALI ILI PLUĆNI KRVOTOK.
TAJ DIO KRVOTOKA OMOGUĆUJE DA SE U PLUĆIMA DOGAĐA PROCES PLUĆNOG DISANJA.
DESNA STRANA SRCA JE VENSKA TE SADRŽI KRV OSIROMAŠENU KISIKOM I OBOGAĆENU UGLJIKOVIM DIOKSIDOM. KRV SE IZ DESNE KLIJETKE POTISKUJE PREMA PLUĆIMA DA SE OBOGATI KISIKOM I OSLOBODI UGLJIKOVA DIOKSIDA. IZ PLUĆA SE U LIJEVU STRANU SRCA VRAĆA ARTERIJSKA KRV OBOGAĆENA KISIKOM.
MALI KRVOTOK ZAPOČINJE U DESNOJ KLIJETKI.
POSEBNOST JE MALOG KRVOTOKA U TOME ŠTO ARTERIJAMA TEČE VENSKA KRV, A VENAMA ARTERIJSKA.
VELIKI KRVOTOK ILI TJELESNI KRVOTOK
IZ LIJEVE KLIJETKE SRCA SE KRV OBOGAĆENA KISIKOM KROZ AORTU POTISK U TIJELO. KRV U AORTU ULAZI POD VISOKIM TLAKOM. AORTA SE GRANA MANJE ARTERIJE KOJE ZAVRŠAVAJU KAPILARAMA. NJIHOVA JE ULOGA DOVE KRV DO SVIH STANICA/ORGANA GDJE SE ZBIVA IZMJENA TVARI. ARTERIJSKA PREDAJE STANICAMA KISIK I HRANJIVE TVARI, A IZ NJIH PREUZIMA UGLIJI DIOKSID I OTPADNE TVARI TE POSTAJE VENSKA KRV.
IZMJENA TVARI OBAVLJA SE PREKO STIJENKI KAPILARA I STANIČNIH MEMBRANA STANICA. VENSK KRV VRAĆA SE VENAMA U DESNU STRANU SRCA.
TOK KRVI OD SRCA DO SVIH TJELESNIH ORGANA I PONOVNO U SRCE NAZIVAMO VELIKI ILI TJELESNI KRVOTOK.
TAJ DIO KRVOTOKA OMOGUĆUJE DA SE U MITOHONDRIJIMA STANICA DOGAĐA PROCES STANIČNOG DISANJA.
VELIKI KRVOTOK ZAPOČINJE U LIJEVOJ KLIJETKI SRCA.
KRVOTOK SUDJELUJE I U ODRŽAVANJU STALNE TJELESNE TEMPERATURE PROMJENOM PROMJERA KRVNIH ŽILA. KADA JE VANI HLADNO, KRVNE ŽILE U KOŽI STEZANJEM SMANJE SVOJ PROMJER PA SE GUBI MANJE TOPLINE. KADA JE VANI VRUĆE, ONE OPUŠTANJEM POVEĆAVAJU PROMJER PA SE GUBI VIŠE TOPLINE I TIJELO SE HLADI.
BOLESTI
LEUKEMIJA
LEUKEMIJA JE MALIGNA BOLEST KOJA SE OČITUJE POVEĆANIM BROJEM PROMIJENJENIH LEUKOCITA KOJI NISU UČINKOVITI U OBRANI ORGANIZMA OD BOLESTI.
ANEMIJA
ANEMIJA (SLABOKRVNOST) NASTAJE USLIJED SMANJENOG BROJA ERITROCITA U KRVI, ODNOSNO MANJKA ŽELJEZA KOJE ULAZI U SASTAV HEMOGLOBINA
SRČANI UDAR
SRČANI UDAR JE POSLJEDICA PREKIDA TOKA KRVI KROZ SRČANE ARTERIJE ŠTO UZROKUJE OŠTEĆENJE ILI ODUMIRANJE DIJELA SRČANOG MIŠIĆA.
VANJSKO I UNUTARNJE KRVARENJE
KRVARENJE JE ISTJECANJE KRVI USLIJED OZLJEDE KRVNE ŽILE. MOŽE BITI VANJSKO I UNUTARNJE.
UNUTARNJE KRVARENJE
. UNUTARNJE KRVARENJE NE VIDIMO PA JE VAŽNO ZNATI PREPOZNATI SIMPTOME, KAO ŠTO SU BLIJEDA KOŽA, OSJEĆAJ SLABOSTI, VRTOGLAVICA, ŽEĐ, OSJEĆAJ HLADNOĆE, MUČNINA, UBRZANI PULS I DISANJE.
VANJSKO KRVARENJE
VANJSKO KRVARENJE VIDIMO
PRIJENOS TVARI KROZ TIJELO ŽIVOTINJA
KRALJEŽNJACI
SVI KRALJEŽNJACI IMAJU ZATVORENI OPTJECAJNI SUSTAV GRAĐEN OD SRCA I KRVNIH ŽILA
SRCE SISAVACA I PTICA ČETVERODIJELNO JE,
POPUT SRCA COVJEKA
. IZGRAĐENO JE OD DVIJE PRETKLIJETKE I DVIJE KLIJETKE. DESNA I LIJEVA STRANA SRCA PODIJELJENE SU MIŠIĆNOM PREGRADOM KOJA SPREČAVA MIJEŠANJE VEN- SKE I ARTERIJSKE KRVI.
SISAVCI(DUPIN)
PTICE
GMAZOVI I VODOZEMCI IMAJU TRODIJELNO SRCE IZGRAĐENO DVIJE PRETKLIJETKE I JEDNE KLIJETKE. U KLIJETKI SE DJELOMIČNO MIJEŠAJU ARTERIJSKA I VENSKA KRV. KLIJETKA SRCA GMAZOVA JE ZA RAZLIKU OD KLIJETKE SRCA VODOZEMACA, DJELOMIČNO PREGRAĐENA PA SE ARTERIJSKA I VENSKA KRV MANJE MIJEŠAJU. ZBOG MIJEŠANJA KRVI U KLIJETKI, STANICE SE OPSKRBLJUJU S NEŠTO MANJE KISIKA U ODNOSU NA STANICE ORGANIZAMA S ČETVERODIJELNIM SRCEM.
GMAZOVI(KORNJAČA)
VODOZEMC(ŽABA)
RIBE IMAJU DVODIJELNO SRCE IZGRAĐENO OD JEDNE PRETKLIJETKE I JEDNE KLIJETKE. KROZ SRCE RIBE PROLAZI ISKLJUČIVO VENSKA KRV PA KAŽEMO DA IMAJU VENSKO SRCE. SRCE RIBA POTISKUJE VENSKU KRV U ŠKRGE, GDJE SE ODVIJA DIFUZIJA PLINOVA. IZ ŠKRGA, KRV OBOGAĆENA KISIKOM ODLAZI DO SVIH STANICA, GDJE OPET POSTAJE VENSKA KRV KOJA PUTUJE NATRAG DO SRCA.
RIBE
BESKRALJEŽNJACI
NEKI BESKRALJEŽNJACI NEMAJU RAZVIJEN OPTJECAINI SUSTAV, ALI SU RAZVILI DRUGE MEHANIZME OPSKRBE STANICA HRANJIVIM TVARIMA I KISIKOM.
TAKVE ŽIVOTINJE SU VIRNJACI, ŽARNJACI I SPUŽVE. KAKO SU TO VODENI ORGANIZMI, KOD NJIH SE IZMJENA PLINOVA UČINKOVITO ODVIJA PREKO POVRŠINE TIJELA, A KROZ TIJELO SE PLINOVI PRENOSE PROCESOM DIFUZIJE.
MEKUŠCI IMAJU OTVOREN KRVOTOK I SRCE SASTAVLJENO OD JEDNE KLIJETKE I DVIJU PRETKLIJETKI. KRVNE SE ŽILE NA ODREĐENIM MJESTIMA PREKIDAJU, KRV SE IZLJEVA U ŠUPLJE PROSTORE IZMEĐU ORGANA.
ČLANKONOŠCI
OPTJECAJNI SUSTAV JE JEDNOSTAVAN, IMA JU OTVORENI OPTJECAJNI SUSTAV I SRCE SE NALAZI S LEĐNE STRANE IZNAD CRIJEVA U PROSTORU ODIJELJENOM OD OSTALE TJELESNE ŠUPLJINE.
NAMETNIČKI BESKRALJEŽNJACI
. NERAZVIJENOST OPTJECAJNOG SUSTAVA KARAKTERISTIČNA JE I ZA NAMETNIČKE BESKRALJEŽNJAKE . TVARI SE NJIHOVIM TIJELOM TAKOĐER PRENOSE U OTOPLJENOM STANJU, ALI IZOSTAJE PRIJENOS KISIKA JER ŽIVE U ANAEROBNIM UVJETIMA.
METILJ,DJEČJA GLISTA
PRIJENOS TVARI KROZ TIJELO BILJAKA
BILJKE, OSIM ALGE I MAHOVINE, IMAJU RAZVIJENE PROVODNE ŽILE.
Mahovine i alge nemaju razvijene prave biljne organe pa nemaju niti prave provodne žile. Vodu mogu upijati cijelom površinom tijela zbog čega u pravilu žive na vlažnom staništu ili u vodi. Prijenos vode i otopljenih tvari do stanica omogućuju osmoza, difuzija i kapilarnost. Bez provodnih žila tvari se teško prenose na velike udaljenosti što je jedan od razloga da su mahovine i alge organizmi čija su tijela male veličine.
JEDNOSTANIČNI ORGANIZMI
KISIK I HRANJIVE TVARI SE DO SVAKOG DIJELA STANICE, KOJA GRADI TIJELO JEDNOSTANIČNOG ORGANIZMA, PRENOSE GIBANJEM CITOPLAZME.
KORIJENJE SKUPLJA VODU S OTOPLJENIM MINERALNIM, VODA SE POTOM PRENOSI DO SVIH BILJNIH ORGANA I KADA VODA DOĐE DO LISTOVA ODVIJA SE PROCES FOTOSINTEZE.
NA POVRŠINI KORIJENA NALAZE SE KORIJENOVE DLAČICE KOJE SUDJELUJU U PROCESU UPIJANJA UPIJANJA VODE.
VODA IZ TLA PROLAZI KROZ STANIČNU MEMBRANU KORIJENOVE DLAČICE PROCESOM OSMOZE.
KAPILARNOST JE PODIZANJE VODE USKIM PROVODNIM ŽILAMA
TRANSPIRACIJA JE IZLUČIVANJE VODE U OBLIKU VODENE PARE
INTENZITET TRANSPIRACIJE OVISI O GRAĐI I VELIČINI LISTOVA, OVISI I O NEKIM VANJSKIM UVJETIMA
TRANSPIRACIJA KOD SUHIH STANIŠTA
Biljke suhih staništa imaju listove malim brojem puči koje na površini često imaju vodootporni voštani sloj ili dlačice pa na taj način smanjuju intenzitet transpiracije i sprečavaju isušivanje.
TRANSPIRACIJA KOD VLAŽNIH STANIŠTA
Biljke vlažnih staništa u pravilu imaju velike listove s brojnim pučima pa je transpiracija intenzivnija.
SUVIŠNA VODA IZ LISTA IZLUČUJE SE KROZ OTVORE-PUČI.
Gljive su izgrađene od izduženih niti – hifa, a svaku hifu gradi najmanje jedna stanica. Gljive nemaju razvijen sustav za prijenos tvari pa se voda i u njoj otopljene tvari od jedne do druge hife najčešće prenose procesima osmoze i difuzije.
