Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
OPSKRBA I OBRANA NAŠEG ORGANZMA, bijele i crvene krv. stanice i pločice,…
OPSKRBA I OBRANA NAŠEG ORGANZMA
KRV
Tekuće vezivno tkivo, crvene boje, slanog okusa
Prenosi razlišite tvari do i od svih stanica u organizmu (plinove, hranjive tvari, hormone, štetne tvari)
Sudjeluje u obrani organizma od bolesti
Regulira tjelesnu temperaturu i sprečava krvarenje stvaranjem ugrušaka
U organizmu odraslog čovjeka ima oko 5 L krvi
Krv se sastoji od krvne plazme
KRVNA TJELEŠCA
Crvene krne stanice, bijele krvne stanice, krvne pločice
Nastaju i sazrijevaju u koštanoj moždini, slezeni, prsnoj žlijezdi i u limfnim čvorovima
Bijele krvne stanice ili leukociti su stanice koje sudjeluju u obrani organizma ili u zaštiti organizma od bolesti
Crvene krvne stanice ili eritrociti su najbrojnije stanice u krvi, njihova je uloga prijenos plinova, kisika i ugljikova diokskida
Krvne pločice ili trombociti sudjeluju u procesu zgrušavanja krvi, nastaju raspadom velikih stanica pa ih zato nazivamo pločicama
Razlikujemo 4 krvne grupe: A, B, AB i 0
Bolesti krvi su:
slabokrvnost ili anemija, to je bolest pri kojoj krv ne može prenjeti dovoljne količine kisika do stanica
leukemija je zloćudna bolest koja zahvaća leukocite, osnovno obilježje je povećan broj nezrelih stadija leukocita
KRVOTOK
Krvne žile
Arterije su krvne žile koje krv izvode iz srca i odvode je po tjelu, aorta je najveća arterija u našem tjelu
Arterijska krv sadržava kisik i svjetlocrvene boje je
Vene su krvne žile koje krv iz tjela dovode u srce
Venska krv sadržava ugljikov dioksid i tamnocrvene je boje
Krvne žile donose krv do svih stanica i vraćaju je natrag u srce, krvne žile prolaze kroz čitav naš organizam
Veliki ili tjelesni krvotok je tok krvi između srca i svih organa i tkiva u organizmu, započinje u lijevoj srčanoj klijetki odakle kroz aortu izvodi arterijsu krv prema tijelu
Mali ili plućni krvotok je tok krvi između srca i pluća, posebnost malog krvotoka je u tome što arterije u njemu provode vensku krv, a vene arterijsku
Bolest krvnih žila je ateroskleroza, krvne žile gube elastičnost, ovapnjuju, na njihovim unutarnjim stjenkama dolazi do taloženja masnoća i drugih tvari.
SRCE
Srce je mišićni organ veličine stisnute šake, nalazi se u središnjem dijelu prsne šupljine, između dvaju plućnih krila.
Srce je podjeljeno na desnu i lijevu polovicu, u svakoj je polovici jedna manja pretklijetka i veća klijetka, između pretklijetki i klijeti su srčani zalisci koji sprečavaju povratak krvi
U slučaju začepljenja krvnih stanica dolazi do srčanog ili moždanog udara.
LIMFNI SUSTAV
Limfni sustav čine: limfne žile, limfni čvorovi, koštana moždina, timus ili prsna žlijezda, slezena i krajnici
Limfne žile započinju u prostorima oko stanica kao limfne kapilare, koje se postpuno skupljaju i postaju veće limfne žile
Dopunjuje rad krvotoka
Limfa je prozirna tekućina žućkaste boje, sastoji se od krvne plazme s velikom količinom bjelančevina, masti i stanica limfocita, limfa u limfnim žilama se uljeva u velike vene i tako se vraća u krvotok
Limfni čvorovi su nakupine limfnog tkiva uzduž limfnih žila, najveće nakupine su u preponama, pazusima, na vratu, uz dišni i probavni sustav, veličina limfnih čvorova je od 1 do 15 mm
Bolesti limfnog sustava su: upale, poremećaji i ugrušci koji dovode do proširenih vena, mogu se dogoditi i problemi kao što su zatvorene limfne žile zbog upale ili tumora
IMUNOSNI SUSTAV
Imusnosni sustav je za razliku od ostalih sustava raspoređen tako da može djelovati u svakom trenutku na bilo kojem dijelu tjela
Dijelovi imunosnog sustava su timus, koštana mošdina, limfni čvorovi, slezena, kao i svi leukociti i limfociti
Razlikujemo urođenu imunost i stečnu imunost
S urođenom imunoosti se rađamo, ona prva djeluje na antigene, za nju su odgovorni specifični leukociti (bijele krvne stanice)
Stečena imunost nastaje tjekom života, tek nakon prvog dodira s nekim antigenom limfociti u imunosnoj reakciji stvaraju specifična protutijela i tada može specifično reagirati.
ORGANI ZA DISANJE I GLAS
Dišni sustavzadužen je za izmjenu plinova izmešu organizma i okoliša
U dišne organe ubrajamo nos, ždrijelo, grkljan, dušnik, dušnice i pluća
Nos je početni dio dišnog sustava, prolazeći kroz nos zrak se vlaži, zagrijava i pročišćava od različitih nečistoća
Ždrijelo je organ koji povezuje nosnu šupljinu s grkljanom i usnu šupljinu s jednjakom, od njega se odvaja Eustahijeva cijev, koja ga povezuje sa srednjim uhom, zrak iz ždrijela dalje ulazi u grkljan
Unutar grkljana se nalaze glasnice, njezini nabori sluznice ligamentima pričvršćeni za grkljan.
Iza grkljana slijedi dušnik, to je cjevasti organ za prolazak zraka, unutar dušnika ima sluznica s trepetljikama koje trepere prema gore i tako uklanjaju nečistoće.
Dušnice se granaju do mikroskopsko malih ogranaka, i dušnik i dušnice su građeni od mišića, hrskavični prstenovi osiguravaju njihovu stalnu otvorenost
Pluća se nalaze u prsnom košu, sastoje se od dvaju plućnih krila
Plučno disanje je izmjena plinova između plučnih mjehurića i kapilara
U stanicama se kisik u procesu biološke oksidacije ili staničnog disanja iskorištava za razgradnju hranjivih tvari i oslobađanje energije.
Razlikujemo zarazne i nezarazne bolesti dišnog sustava
Zarazne: gripa, angina, upala pluća, tuberkuloza
Nezarazne: tumorske bolesti, rak usnice, grkljana, glasnica i pluća
