Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
KAKO TVARI PUTUJU KROZ TIJELO - Coggle Diagram
KAKO TVARI PUTUJU KROZ TIJELO
STANIČNA MEMBRANA
Stanična membrana je tanki sloj građen od različitih vrsta molekula koji odvaja unutarstanični dio od vanstaničnog okruženja. Tvari se u stanicu i iz stanice propuštaju prema principima osmoze, difuzije i aktivnog prijenosa. Okružuje citoplazmu stanice.Membrane su neophodne i nezaobilazne komponente svih živih organizama. Glavna uloga stanične membrane je zaštita od vanjskih utjecaja i oštećenja, te prijenos tvari kroz nju iz okoline u stanicu.
DIFUZIJA
-Difuzija je proces gibanja čestica iz područja gdje im je udio veći u područje gdje im je udio manji. Najbrža je u plinovima, sporija u kapljevinama, a najsporija u čvrstim tvarima. Difuzija je moguća i kroz polupropusnu membranu, na primjer pri osmozi i dijalizi. Vrlo je važna za odvijanje mnogih bioloških (osmoza) i kemijskih reakcija. Difuzija je miješanje kemijskih tvari bez ikakvog vanjskog utjecaja.
OSMOZA
-Osmoza je difuzija vode kroz polupropusnu membranu. Osmoza se javlja u biljnim i životinjskim organizmima, gdje stanične membrane imaju svojstvo polupropusnosti, a postoji razlika u koncentraciji otopine unutar i izvan stanice.
GIBANJE CITOPLAZME
-Citoplazma je polutekuća tvar koja ispunjava unutrašnjost stanice u kojoj se nalaze organele. Sastavni je dio i ispunjava unutrašnjost životinjske stanice, dok kod biljnih stanica ispunjava prostor između vakuola i stanične membrane.
BILJKE
-Biljke su živa bića koja nam služe kao izvor života, tj. kisika i hrane. Glavna grupa koja sadrži organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
PROVODNE ŽILE
Služe za provođenje vode i mineralnih tvari kroz stabljiku biljke.
ULAZNI TOK VODE
KAPILARNOST
-Kapilarnost je podizanje vode uskim cjevčicama (kapilarama). Svojstvo tekućina da stoje u kapilarama više, odnosno niže nego u širokoj posudi naziva se kapilarnost. Svojstvo kapilarnosti omogućuje i vlazi da se diže kroz stabljike biljke. Visina do koje se digne tekućina u kapilarnoj cijevi je to veća, što je cijev uža, a to manja što je cijev šira.
TRANSPIRACIJA
-Transpiracija je proces ispuštanja viška vode vode iz biljke u obliku vodene pare kroz puči. Transpiracija omogućava protok hranjivih tvari od korijena do gornjeg dijela biljke. Količina vode koju biljka gubi transpiracijom ovisi o intenzitetu svjetlosti, temperaturi, vlazi, vjetru i veličini biljke. Također količina vode u tlu i zraku, te temperatura tla utječu na otvorenost puči listova, a time i na isparavanje.
PUČI
Puči su kod biljaka otvori na njenoj jednoslojnoj grupnoj nakupini stanica koji omogućavaju isparavanje vode, kao i izmjenu plinova.
ŽIVOTNI UVJETI
-Životni uvjeti su uvjeti zbog kojih živa bića mogu živjeti na nekom prostoru zbog posebnih prilagodbi.
PRILAGODBE
-Prilagodbe su obilježje nekog organizma koje povećava mogućnost njegova opstanka na staništu. Sva živa bića imaju prilagodbe, neki iste ili slične, a neki potpuno različite. Zato određene životinje mogu, odnosno ne mogu, živjeti na više staništa.
PRILAGODLJIVOST
-Prilagodljivost su prilagodbe koje neko živo biće ima kako bi se prilagodilo nekom staništu. Može biti brza i jednostavna, ali i spora, teška i komplicirana.
SRCE
-Srce je mišićni organ koji potiskuje krv kroz krvne žile. Smješteno je u prsnom košu Srce je građeno od srčanoga mišićnog tkiva. Dobro je prokrvljeno što mu osigurava dovoljno hrane i kisika. Svaka strana dijeli se na dva dijela – manji je pretklijetka, a veći klijetka. Elastične opne – srčani zalisci.– reguliraju prolaz krvi iz pretklijetke u klijetku. Oni imaju ulogu ventila: propuštaju krv u jednom smjeru, iz pretklijetke u klijetku. Tlak krvi koja prolazi iz pretklijetke u klijetku zatvori srčane zaliske pa vraćanje krvi nije moguće.
KLIJETKA
-Klijetka je veća šupljina u srcu. Srce ima dvije klijetke, po jednu na svakoj strani (jednu na venskoj i jednu na arterijskoj)
PRETKLIJETKA
-Pretklijetka je manja šupljina u srcu. Srce ima dvije pretklijetke, po jednu na svakoj strani (jednu na venskoj i jednu na arterijskoj)
OTVORENI OPTJECAJNI SUSTAV
-Optjecajni ili krvožilni sustav je sustav organa koji prenosi tvari iz i u stanice te pomaže pri uravnotežnji tjelesne temperature. Neki beskralježnjaci nemaju krvožilni/optjecajni sustav dok neki imaju OTVORENI OPTJECAJNI SUSTAV.
ZATVORENI OPTJECAJNI SUSTAV
Optjecajni ili krvožilni sustav je sustav organa koji prenosi tvari iz i u stanice te pomaže pri uravnotežnji tjelesne temperature. Svi kralježnjaci imaju ZATVORENI OPTJRCAJNI SUSTAV.
METABOLIZAM / IZMJENA TVARI
-Metabolizam ili izmjena tvari je skup kemijskih procesa koje se odvijaju u živom organizmu kako bi održali život. Ti procesi omogućuju organizmu da raste, da se razmnožava, da održava svoju strukturu i reagira na okolinu.
-TJELESNA TEMPERATURA
je stupanj topline organizma , ljudi ili životinja . Toplina u tijelu stvara se radom mišića , asimilacijom hrane i svim životnim procesima koji pridonose bazalnom metabolizmu , a gubi se iz tijela zračenjem i isparavanjem vode iz dišnih putova i kože . Kod ljudi se normalnom oralnom (oralnom) temperaturom smatra 37 ° C , ali veliki broj normalnih mladih odraslih osoba ima prosječnu jutarnju oralnu tjelesnu temperaturu od 36,7 ° C .
STALNA TJELESNA TEMPERATURA
-Toplokrvne životinje (endotermne) stvaraju toplinu te da im tijelo ima stalnu tjelesnu temperaturu bez obzira na temperaturu okoline. U toplokrvne životinje spadaju samo ptice, sisavci i neke vrste riba. Razlike u temperaturi imaju dalekosežne posljedice na način života životinja, jer je tijelo aktivnije kada je toplo. Promjena temperature slabo djeluje na ptice i sisavce. Njihova unutrašnja toplina i izolacija omogućuju im da budu aktivni i kad se temperatura spusti ispod temperature ledišta.
PROMJENJIVA TJELESNA TEMPERATURA
Životinje su većinom hladnokrvne (heterotermne), što znači da je njihova tjelesna temperatura uvjetovana temperaturom okoline. Hladnokrvne životinje kao što su gmazovi, vodozemci i kukci vrlo su aktivne kada je toplo, ali se njihova aktivnost uspori kada vanjska temperatura padne. Tjelesna temperatura im najčešće odgovara temperaturi okoline. Pri nižoj temperaturi su uglavnom manje aktivni. Neke hladnokrvne životinje mogu svojim ponašanjem utjecati na temperaturu tijela.
KRALJEŽNJACI
Kralježnjaci su živa bića koja imaju kralježnicu, odnosno cijeli kostur. Njih obuhvaćaju grupe riba, vodozemaca, gmazova, ptica i sisavaca.
BESKRALJEŽNJACI
Beskralježnjaci su živa bića koja nemaju kralježnicu, odnosno cijeli kostur. Njih obuhvaćaju životinje slabo razvijena tkiva, spužve, beskolutićavce, plošnjake, žarnjake , mekušce, mnogokolutićavce, kolutićavce, člankonošce, malokolutićavce i bodljikaše .
TJELESNA TEKUĆINA
-Tjelena tekućina je tekućina koja čini 60 % ljudskoga tijela, a može biti unutarstanična, izvanstanična i transcelularna.
