Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Biološki važni spojevi, Uloga-pohranjuje se u biljkama kao pričuvna hrana.…
Biološki važni spojevi
Masti i ulja-glavni izvori energije u živim bićima te čine biološke važne spojeve. Po kemijskom sastavu su alkoholi glicerola i viših masnih kiselina. Zovu se i trigliceridi. Sjemenke suncokreta sadržavaju 30-50% ulja i puno vitamina E, koji spriječava stvaranje ugruška u krvnim žilama. Ulje sadržava oleinsku i esencijalnu linolnu kiselinu. Esencijalne masne kiseline dobivamo hranom.
Dobivanje masti i ulja-masti se dobivaju teljenjem masnog životinjskog tkiva, a ulja prešanjem i refiniranjem biljnih sjemenki i plodova. 
Svojstva masti i ulja-ovisi o građi. Glicerol ima 3 hidroksilne skupine i može se esterificirati s 3 molekule viših masnih kiselina koje najčešće nisu jednake Masne kiseline mogu biti zašićene i nezasićene. Ovisno o vrstama masnih kiselina spojenih na glicerol, dobiju se različite vrste triglicerida. Najčešće masti i ulja izgrađuju palmitnske, stearinske, oleinske i linolne masne kiseline.
Molekule triglicerida-u sastavu masti sadržavaju veći udio zasićenih masnih kiselina. U sastavu ulja sadržavaju pretežito nezasićene masne kiseline. U mastima se mogu gušće slagati nego u uljima pa su masti na sobnoj temperaturi čvrste tvari, a ulja tekućine.
Struktura masti i kiselina-molekule masnih kiselina u mastima i uljima su građene od 14 do 22 ugljikova atoma, čiji je broj uvijek paran. Sadržava samo jednu karboksilnu skupinu pa kažemo da su monokarboksilne skupine.
Biljne masti-nastaju katoličkim hidrogiranjem. To je reakcija adicije molekule vodika na dvostruku vezu u molekuli nezasićene masne kiseline. Pritom nezasićene masne kiseline postaju zasićene. Rakcija se provodi uz katalizator i pritom dolazi do promjene agregacijskog stanja-tekuća ulja postaju čvrste masti.
Hidrogiranjem se smanjuje reaktivnost nezasićenih masnih kiselina u uljima. Time se smanjuje i mogućnost kvarenja proizvoda
Svojstva masti-masti u organizmu uglavnom nastaju od viška ugljikohidrata i glavna su skladišta energije. Esencijalne masne kiseline sudjeluju u sintezi tvari od kojih su građene stanične membrane, a čovjek ih unosi hranom. Masti otapaju vitamine netopljive u vodi
Emulzija i emulgatori-emulzija je nestabilna smjesa.dviju tekućina koje se ne otapaju jedna u drugoj. Emulgatori su tvari koje emulziju čine postojanom. Margarin i majoneza su emulzije, ali nevidimo sastojke zbog fine raspršenosti masti u vodi. Spojevi se ne odvajaju zbog emulgatora koji se dodavaju zbog stabilnosti. Emulgatori se koriste u industriji dizanih tijesta, proizvodnji sladoleda, kremastih sireva za mazanje, čokolade...
Oksidacija masti i ulja-dešava se ako masti i ulja stoje na zraku dulje vrijeme. Masti se pokvare pa nisu upotrebljive u prehrani. Možemo ih prepoznati po karakterističnom, neugodnom mirisu te po okusu i promijenjenoj boji. Masti i ulja treba čuvati na suhom i hladnom, daleko od svjetlosti i u dobro zatvorenim posudama.
Višestruko korištenje masti-masnoće za prženje trebaju biti svježe jer se na višoj temperaturi masti i ulja razgrađuju pa nastaju štetne i kancerogene tvari. Zato treba paziti kod brze hrane.
Prekomjereno nakupljanje masti-može narušiti zdravlje. 1 od problema suvremenoga svijeta je pretilost. Pretilost uzrokuje niz zdravstvenih problema kao što su povišeni krvni tlak, povišena razina masnoća u krvi, problemi s kralježnicom... Zato masnoće treba unositi u umjerenim količinama.
Uloga masnih naslaga-mnoge životinje koje žive u uvjetima Sjevernog i Južnog pola. Tamo su ekstremno niske temperature pa se moraju prilagoditi. Tijela su im prekrivena debelim slojem masnog tkiva, kožom i vodonepropusnim perjem Masti loše vode toplinu pa služe kao toplinska izolacija i imaju važnu ulogu regulacije tjelesne temperature.
Sušiva ulja-nastaju očvršćivanjem na zraku višestruko zasićenih masnih kiselina. Laneno ulje služi za impregnaciju drveta te kao otapalo za uljane boje za slikanje. Postoji i jestivo laneno ulje koji je bogat izvor esencijalnih masnih kiselina.
Voskovi-esteri koji nastaju reakcijom viših masnih kiselina i dugolančastih alkohola. Od masti i ulja se razlikuju po tome što ne sadržavaju alkohol glicerol. Općenito služe za proizvodnju figura, voštanog papira, laštila...
Ugljikohidrati-omjer vodikovih i ugljikovih atoma često je jednak onome u molekuli vode. Dobili su takvo ime zato što su ljudi mislili da su građeni od ugljika i vode sa omjerom 2:1.
Podjela ugljikohidrata
-
Jednostavni
Monosaharidi-slatka su okusa i topljivi u vodi. Molekule se ne mogu rastaviti na jednostavnije ugljikohidrate.
Fruktoza (voćni šećer)
Glukoza (grožđani šećer)
Uloge ugljikohidrata-u njima je pohranjena energija nužna za fotosintezu koju biljke dobivaju iz Sunca. Glavni su izvor energije za obavljanje gotovo svih tjelesnih funkcija i za mišićni rad. Sudjeluju i pomažu u regulaciji izmjene tvari.
Fotosinteza-zelene biljke iskorištavaju Sunčevu energiju za stvaranje hrane i kisika iz vode i ugljikova dioksida pomoću klorofila koji upija svjetlost. n CO2 + n H2O ----Sunčeva svjetlost, klorofil-----> (CH2O) n + n O2
Biološka oksidacija-ljudi i životinje energijske visokovrijedne spojeve unose samo hranom. Oksidacija se zbiva u stanicama. Pritom se izgradnjom ugljikohidrata oslobađa energja te nastaju voda i ugljikov dioksid.
(CH2O)n + n O2 ------> n CO2 + n H20 + energija
Unos hrane-hranom unosimo oko 60% ugljikohidrata, a oksidacijom 1 grama dobijemo 4 kcal. Pretpostavimo li da čovjek pojede oko 5 obroka dnevno i nijedan obrok nema više od 500 kcal, to znači da unosimo 2500 kcal. No, unos hrane i potreba zha energijom ovisi o fizičkoj aktivnosti, kretanju, bavljenu športom... Zato športaši unose više kilokalorija.
Monosaharidi-jednostavni ugljikohidrati građeni od samo jedne molekule. Slatka su okusa, dobro su topljivi u vodi i lako probavljivi. Nazivamo ih šećerima. Pri sobnoj temperaturi svi su monosaharidi kristalne tvari bijele boje. Nemogu se razgraditi na šećere jednostavnije građe.
-
Disaharidi-ugljikohidrati koji se sastoje od međusobno povezanih 2 molekula monosaharida. Povezivanjem 3 do 10 molekula monosaharida nastaju oligosaharidi. Najrašireniji disaharid je saharoza. Imaju zajedničku formulu C12H22O11
Saharoza-obični, stolni ili konzumni šećer Dobiva se od šečerne repe ili šećerne trske. Građena je od 2 monosaharidne jedinice. 1. potječe od molekule glukoze, a 2. od molekule fruktoze. Međusobno su povezane sa 1 atomom kisika. U sisavaca se hidroliza saharoze zbiva pod utjecajem enzima saharaze. Glukoza i fruktoza nastale hidrolizom krvlju se prenose do tkiva i organa.
-
-
Enzimi-biološki katalizatori. Ubrzavaju kemijske reakcije u živim organizmima. Iako bi se ti procesi zbivali i bez enzima, bili bi prespori. Poremećaj u radu ili nedostatak samo 1 enzima u tijelu može uzrokovati razne bolesti. Enzimi se od ostalih katalizatora razlikuje po specifičnosti. Jedna vrsta enzima ubrzava točno određenu vrstu reakcije. Po sastavu su uglavnom proteini, ali mogu sadržavati i neproteinski dio, npr. derivata vitamina ili neke druge manje molekule.
Kako djeluju enzimi-na njih se vežu molekule koje sudjeluju u sintezi složenijih spojeva ili se razgrađuju na jednostavnije tvari. Dio odgovoran za njegovo djelovanje zove se aktivno mjesto. Molekula koja se veže za enzim zove se supstrat.
Enzimologija-znanost o enzimima. Počela se razvijati prije 40-tak godina. Bavi se proučavanjem i određivanjem enzimske aktivnosti te primjene enzima u medicini, prehrambenoj i kozmetičkoj industriji te drugim granama kemijske industrije.
Uloge enzima-pivo, jogurt, kruh... nebi se mogli proizvesti bez enzima. Počeli su se koristiti prije 3000 godina za proizvodnju sira pomoću osušenog telećeg ili janjećeg želudca. Masovna praktična primjena enzima počela je u 20. stoljeću.
Ureaza-enzim koji se nalazi u krvi i mokraći. Utječe na brzinu razgradnje uree na amonijak i ugljikov dioksid.
Imena enzima-većina enzima završava sa nastavkom -aza, ali ne uvijek npr. pepsin je važan probavni enzim. Želudčani sokovi sadržavaju pepsin koji je odgovoran za razgradnju bjelančevina do peptida.
Enzimi kataliziraju procese izgradnje i razgradnje tvari. 20 000 enzima sudjeluje u procesima nužni za život. Zauvijek mogu katalizirati zato što nakon reakcije ostaju nepromjenjeni. Imamo malu količinu enzima, ali su jako potrebni. Aktivnost enzima ovisi o unosu iona metala i vitamina jer su sastavni dio mnogih enzima. Nedostatak vitamina i minerala izaziva poremećaje i bolesti. Enzimske reakcije se zbivaju u blagim uvjetima, a povišena temperatura i prisutnsot kiselina, lužina i teških metala onemogućuje rad enzima.
Uloga-pohranjuje se u biljkama kao pričuvna hrana. Skladišta su mu uglavnom sjemenke, podzemne stabiljke i korijen. Kad se pokaže potreba za hranom, škrob se razgrađuje od molekula glukoze. Njihovom se daljom razgradnjom oslobađa energija. Upotrebljava se u prehrambenoj industriji, u proizvodnji ljepila, za dobivanje etanola...
-
Nastajanje i sastav-prirodni polimer koji nastaje povezivanjem molekula glukoze u dugačke lance. Sastoje se od amiloze i amilopektina. Amiloza ima nerazgranatu strukturu i može se smotati u spiralni lanac, a amilopektin ima razgranatu strukturu i ne mže stvarati uzvojnicu
-