Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
IVAN MAŽURANIĆ (1814. - 1890.) - Coggle Diagram
IVAN MAŽURANIĆ
(1814. - 1890.)
1847.Hrvatski sabor proglašava hrvatski jezik službenim jezikom, 1848. proglasom bana Josipa Jelačića ukinuto je kmetstvo.
Slijedi desetogodišnja apsolutistička vladavina
Franjo Josip nameće ustav kojim ukida Hrvatskoj i Ugarskoj pravo na samostalnost te na vlast dovodi Alaksandra Bacha (desetogodišnja Bachova vladavina poznata je kao Bachov apsolutizam). Njemački postaje službeni jezik u školama i javnim ustanovama.**
Upravo u ovom razdoblju raskola iliraca nastaju ponajbolja djela koja odišu domoljubljem.
Jedno od njih je epski spjev Ivana Mažuranića Smrt Smail-age Čengića,
u kojem je važan upravo kolektiv kao glavni lik, zahvaljujući čijoj snazi dolazi do oslobođenja od Turaka.
Franjo Josip I
Alexander Bach
Rodio se u
Novom Vinodolskom 1814
. U obitelji se njegovala narodna pjesma i domoljublje.
Trojica Mažuranića, Antun (jezikoslovac), Ivan i Matija (putopis „Pogled u Bosnu“) obilježili su hrvatski narodni preporod.
U Novom Vinodolskom završio je
pučku njemačku školu, a tijekom gimnazijskog školovanja u Rijeci naučio je talijanski, latinski i mađarski jezik.
Samostalno je učio
slavenske jezike, engleski i francuski (poliglot).
U Zagreb dolazi 1833., upisuje filozofiju, upoznaje se s Gajem i priključuje ilircima.
Poslije završenog
studija prava i položenog odvjetničkog ispita
, Mažuranić se 1840. Zapošljava u Karlovcu,
piše svoja najznačajnija djela i ženi se Aleksandrom, sestrom Dimitrije Demetra.
Prestaje se baviti pisanjem nakon 1848. godine.
Slijedi razdoblje u kojem obnavlja razne državne dužnosti,
generalni je prokurator tj. upravitelj za Hrvatsku i Slavoniju, prvi hrvatski kancelar, te prvi ban pučanin od 1873.do 1880. godine. Izvršio je niz reformi u sudstvu i školstvu, otvorio Sveučilište u Zagrebu, 14 godina bio je predsjednik Matice hrvatske, prve hrvatske kulturne institucije.
Od politike i Hrvatskoga sabora oprostio se riječima:
"Vjerujem u prošlost, sadašnjost i budućnost Hrvatske."
Do kraja života živio je povučeno baveći se filozofijom, astronomijom i matematikom.
Antun Mažuranić
Matija Mažuranić
Ivan Mažuranić
njegova najznačajnija djela
Epski spjev Smrt Smail-age Čengića
Dopunio Osmana (XIV. i XV. Pjevanje)
Dvojezična poslanica Hrvati Mađarom 1848.
Leksikografski rad: Njemačko-ilirski slovar 1842.
Lirska poezija
– poeziju prigodnog karaktera piše još u gimnaziji;
prva pjesma na hrvatskom jeziku Primorac danici objavljena je 1835. U Gajevoj Danici
Živio i stvarao u razdoblju tzv.
hrvatskog romantizma
. On je poseban u odnosu na europski romantizam jer
nastaje kao reakcija na tadašnje društveno-političke okolnosti
. Ovo se razdoblje zato češće naziva razdobljem
hrvatskog narodnog preporoda
jer je većina književnika stvarala upravo u preporodnom duhu.
Trajanje hrvatskog narodnog preporoda: od 1830. do 1860. Pokret je osim književnosti i kulture obuhvaćao i gospodarstvo i politiku.
U prvoj fazi preporodnoga razdoblja nazivao se
ilirskim pokretom
(1830.-1843.)
zato što se smatralo se da su Hrvati potomci Ilira. Težnja je bila teritorijalno ujedinjenje hrvatskih zemalja, a zatim ujedinjenje južnoslavenskih zemalja u zajedničku državu – Iliriju.
Književnost toga razdoblja imala je prvenstveno zadatak jačanja nacionalnog jedinstva.
Javlja se briga za narodni jezik i narodno stvaralaštvo.
Smrću Josipa II. 1790. oslabio je utjecaj germanizacije, ali je ojačao utjecaj Mađara.
Hrvatska je imala
Sabor, bana, Banski stol (vrhovni sud), upravu i djelomično vojsku
, pa opet je na sazivu
novog ugarsko-hrvatskoga Sabora 1827. godine uveden mađarski jezik kao obvezni predmet u škole.
Došlo je burne reakcije i mladi su intelektualci
na čelu s Ljudevitom Gajem poveli borbu za očuvanje hrvatskoga jezika.
Na trodijelnom hrvatskom teritoriju (Slavonija, Hrvatska i Dalmacija) govorilo se različitim jezicima (
narječjima
),
postojale su tri književnosti i više pravopisa.
Djelovanjem Ljudevita Gaja stvoren je
jedinstveni književni jezik na osnovi štokavskoga narječja
, iako se u početku bavio kajkavskim knj. jezikom).
njegovo najznačajnije djelo:
Kratka osnova horvatsko - slavenskoga pravopisaňa
U 10. broju Danice objavljena je naša himna pisana novom grafijom i štokavskim narječjem.
Izlazi i članak Pravopis u kojem je predstavljena nova grafija za sve južne Slavene.
Objavljena je u Budimu 1830. Godine. Današnji glasovi č, ž, š, lj, nj, dž, đ bilježili su se kao jednoslovi s tildom (˜). Gaj je pokrenuo i hrvatske novine. Novine horvatske, prilog Danica horvatska, slavonska i dalmatinska.
1836.Gajeve su novine promijenile naziv u
Novine ilirske, prilog u Danica ilirska.
Time je Gaj želio privući i ostale južnoslavenske narode u svoje kolo, ali poziv nisu prihvatile ostale ilirske zemlje.
Otvaraju se brojne ilirske čitaonice u Karlovcu, zagrebu, zadru, Varaždinu…
:
Ljudevit Gaj
Jospip II
Datum izdavanja: 31. listopada 1993.
LICE: U desnom polju novčanice je gravira portreta hrvatskog bana i pjesnika Ivana Mažuranića. Desno od portreta tiskan je tekst „IVAN MAŽURANIĆ 1814-1890”. U središnjem dijelu novčanice, u linijskoj izvedbi, otisnut je reljefnim tiskom fragment Bašćanske ploče iz samostana sv. Lucije u Baški na otoku Krku.
Spomen-poprsje Ivana Mažuranića nalazi se u zagrebačkom „Zrinjevcu" - rad akademskog kipara Vinka Matkovića
Ivan Mažuranić (portreti)
Raskol među ilircima
Jedni su htjeli da pokret ostane u hrvatskim okvirima (smatrali su da su ideje preporoda ostvarene). Drugi su imali veće političke ambicije – stvaranje ujedinjene ilirske države na čelu s Rusijom. Dolazi do sukoba
Gaja sa Stankom Vrazom, Dragutinom Rakovcem i Ljudevitom Vukotinovićem. Gaj ih je nazvao Rak-Vuk-Vrag.
Pokreću časopis
Kolo
.
Godine 1843. zbranjeno je ilirsko ime
, Gaj mijenja ime novina u
Narodne novine
, a priloga u
Danica horvatska, slavonska i dalmatinska
*. Nastaju ponajbolja djela hrvatskoga narodnoga preporoda (Dimitrija Demetar, Petar Preradović, Antun Nemčić, Ivan Mažuranić).
