Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
PARKOVI PRIRODI NIZINSKE HRVATSKE - Coggle Diagram
PARKOVI PRIRODI NIZINSKE HRVATSKE
Kopački rit
Priča o parku
Kopački rit – močvarni dom tisućama bioloških vrsta. Ptičji raj. Sklonište stotinama ptičjih vrsta. Prirodni trokut Dunava i Drave.
Kopački rit najvredniji je posebni zoološki rezervat u Hrvatskoj. Najveće je rastilište i mrijestilište slatkovodne ribe u Podunavlju. Jedna od najvećih fluvijalno-močvarnih nizina u Europi. Dom za više od 2300 bioloških vrsta. Svake godine u Kopačkom se ritu gnijezdi oko 140 vrsta ptica.
Prirodna baština
Najveća delta Dunava ujedno je jedno od najočuvanijih poplavnih područja u Europi. Površina Parka glavninom je prekrivena je šumama bijele vrbe, a na višim područjima raste hrast.
Kopački je rit iznimno vrijedno ornitološko područje s do sada zabilježenih 300 vrsta ptica od kojih se 140 vrsta redovno ili povremeno gnijezdi.
Štekavac je najveća grabljivica ovog područja. bični jelen (Cervus elaphus) najveća je životinja na području Parka prirode.
Kulturno-povijesna baština
Još početkom 18. stoljeća Eugen od Savoje na svom je posjedu u Bilju izgradio dvorac. Ta ranobarokna građevina prepoznatljiva je i danas po opkopima i kvadratnom dvorištu.
U pitoresknom ravničarskom krajoliku Baranje, u njegovom središnjem dijelu koji je danas obuhvaćen Parkom prirode Kopački rit, nalazi se se romantičarski arhitektonski sklop ladanjske arhitekture Tikveš.
Medvednica
Priča o parku
Medvednica je planina pobjednica u odolijevanju pritiscima urbanog okruženja koje je danas milijunsko. Zagreb je grad u koji se može ući kroz zaštićeno područje – Park prirode Medvednicu.
Razloge dolaska na Medvednicu vremena su mijenjala. Nekoć su preko Medvednice zagorski težaci nosili plodove svog rada na zagrebački plac, dok je danas Medvednica odmorište i zeleni izvor snage svima, a ponajviše gradskim ljudima.
Prirodna baština
Zbog bioraznolikosti šuma, na Medvednici postoji čak 8 posebnih rezervata šumske vegetacije u kojima je gospodarenje svedeno samo na održavanje prirodne ravnoteže.
Medvednica je prepoznatljiva po bogatom životinjskom svijetu sisavaca među kojima su posebno zanimljivi šišmiši jer u Parku živi 24 vrsta, a 7 ih je na popisu Natura 2000
Bogatstvo, raznolikost i zanimljivost obilježja su biljnog svijeta Medvednice. Flora, rimska boginja proljeća i cvijeća, dosad na Medvednici bilježi 1205 vrsta i podvrsta.
Kulturno-povijesna baština
Stoljećima je život prisutan na Medvednici i ostavio je zanimljive tragove. Među njima i improvizirane kolibice ugljenara ili vuglenara. Ugljenari su razvili posebnu vještinu paljenja drveta radi dobivanja što kvalitetnijeg ugljena. Od drveta su se izrađivale i dječje igračke.
Na ovim prostorima burno 13. stoljeće obilježavaju žestoki napadi konjaničkih hordi s istoka. Zbog toga se u to doba na Medvednici izgrađuju Medvedgrad u središnjem, Susedgrad na zapadnom i Zelingrad na krajnjem istočnom dijelu planine, koji kasnije služe i za obranu od Turaka.
Lonjsko polje
Priča o parku
Lonjsko polje: jedno od najvećih i najočuvanijih prirodnih poplavnih područja u Europi. Nizinske poplavne šume hrasta lužnjaka i poljskog jasena predstavljaju najreprezentativnije komplekse šuma listača, ne samo u Europi, već u cijelom zapadnom palearktiku.
Prirodna baština
Lonjsko je polje među najvećim zaštićenim poplavnim područjima dunavskog slijeva. U svijetu je poznato kao prostor promatranja ptica jer ih je ovdje do sada zabilježeno 250 vrsta, od kojih su 134 tu i gnijezdi. Roda, crna roda, štekavac i žličarka dio su dugog popisa ptičjeg svijeta.
Park prirode Lonjsko polje s 250 zabilježenih ptičjih vrsta (od čega su 134 gnjezdarice) predstavlja jedno od najvažnijih područja za ptice u Hrvatskoj, a 1989. stavljen je na popis područja važnih za ptice – IBA područja (Important Bird Area).
Kulturno-povijesna baština
Čovjekov odgovor na život s poplavama vidi se i kroz graditeljstvo. Katnice izgrađene u svjetski cijenjenom drvu hrasta primjer su graditeljskog umijeća podizanja kuće bez i jednog čavla.
Svojom autentičnom organizacijom i tradicionalnim sustavom korištenja zemljišta Lonjsko polje predstavlja jedinstven krajolik specifičnog političkog i gospodarskog sustava Vojne krajine koja je dijelila Habsburšku Monarhiju i Osmansko Carstvo.
Žumberačko-Samoborsko polje
Priča o parku
Gorsko-planinski masiv Žumberačkog i Samoborskog gorja jedan je od najrjeđe naseljenih prostora u Hrvatskoj. Život ovdje nikad nije bio lagan. Jedini način bilo je živjeti u skladu sa zakonima prirode. Kroz tisućljeća prisutnosti ljudi su ovdje uspjeli očuvati tu ravnotežu – vizure tradicionalnih sela, pašnjaka i polja još uvijek skladno nadopunjuju nepregledna šumska prostranstva.
Prirodna baština
Slikovitost gorja ogleda se u brdskim travnjacima s više od 40 vrsta bilja po četvornom metru. I životinjski je svijet bogat vrstama tako da tu žive medvjed, vuk, 11 vrsta šišmiša, 110 vrsta ptica, kao i brojni endemski špiljski organizmi.
Na području je do sada zabilježeno preko 1000 vrsta i podvrsta. Usporedbe radi, za cijelu Hrvatsku zabilježeno ih je nešto preko 5000. Zabilježeno je 110 vrsta ptica, što čini trećinu ptičjih vrsta zabilježenih u Hrvatskoj.
Kulturno-povijesna baština
Žumberak je središte grkokatolika u Hrvatskoj. Nastale u 18. stoljeću, grkokatoličke crkve i danas su reprezentativne građevine – poput crkve sv. Nikole u Badovincima, sv. Petke u Budinjaku, sv. Jurja u Stojdragi, sv. Petra i Pavla u Mrzlom Polju te crkve sv. Petra i Pavla u Sošicama, pored koje se nalazi i rimokatolička crkva Blažene Djevice Marije.
Papuk
Priča o parku
Slavonska planina – Papuk. Iz dubina nekadašnjeg Panonskog mora izdižu se na gotovo tisuću metara nadmorske visine vrhovi Papuka. Ovo geološki najraznolikije područje Hrvatske prvi je i jedini geopark u Hrvatskoj.
Ogromni su se morski valovi lomili i odbijali od Papuka. Iznad valova zapjenjenih od siline udaraca o papučko tlo izvirivali su divovski morski psi, kitovi i graciozni dupini. U sigurnom zaklonu kopna, lovci su dizali svoje logore i čekali na plijen, mamute i bizone.
Prirodna baština
Površina Parka prirode gotovo je u cijelosti pokrivena šumskom vegetacijom i zabilježeno je 13 vrsta šumskih zajednica. Ukupan broj biljnih vrsta iznosi 1223, što čini četvrtinu ukupne flore Hrvatske. Od toga su 102 ugrožene biljne vrste. Jelen, srna, divlja svinja, lisica i kuna svoj sigurni dom pronalaze na Papuku.
Više od 96 posto površine Parka prirode Papuk pokriveno je šumskom vegetacijom. Na području Parka prirode Papuk prebivaju gotovo svi predstavnici srednjoeuropske faune, a prije više od 200 godina na Papuku su živjeli medvjedi, vukovi i risevi.
Kulturno-povijesna baština
Područje Papuka bilo je važno povijesno područje, osobito u vrijeme nadirućih osmanlijskih osvajanja. O tome svjedoči veliki broj srednjovjekovnih utvrda od kojih većina potječe iz 13. stoljeća.
