Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Disanje u ulozi održivosti života DISANJE, Disanje, Dišu li biljke i alge…
Disanje u ulozi održivosti života 
-
-
Pokreti disanja
Tijekom udisaja, ošit se stegne i izravna te potisne trbušne organe prema dolje. Međurebni mišići se stegnu i potisnu rebra prema gore i prema van. Povećava se volumen prsnog koša i pluća se šire zbog čega se u njima smanjuje tlak i u njih ulazi zrak obogaćen kisikom
Tijekom izdisaja, opuštaju se međurebni mišići i ošit te se rebra spuštaju. Volumen prsnog koša se smanjuje i tlak u plućima raste, zbog čega iz pluća izlazi zrak obogaćen ugljikovim dioksidom
Plućno disanje- Kisik iz šlučnih mjehurića ulazi u kapilare, a u isto vrijeme uglljikov dioksid iz kapilara prelazi u plućne mjehuriće. Proces izmjene plinova kisikoa i ugljikova dioksida izmešu plućnih mjehurića i kapilara nazivamo plućno disanje. Omogućuje ga proces difuzije
Stanično disanje- Kisik se iskorištava za stanično disanje, odnosno za oslobađanje energije iz hranjivih tvari. GLavni izvor energije u živih bića je šećer glukoza
Uloga dišnog sustava u stavarnju glasa- Elastnični nabori sluznice grkljana koji sudjeluju u stvaranju glasa su glasnice.
Poremećaji glasa i govora- promuklost, mucanje, tepanje, gluhonijemost
Disanje životinja
Sve životinje imaju zajedničko da u disanju- ikorištavaju kisik i oslobašaju ugljikov dioksid. Raznolikost je moguće uočiti u građi dišnih organa.
Disanje kralježnjaka- poput čovjeka, plućima dišu i ostali predstavnici skupine sisavaca, ali i predstavnici skuipine ptica, gmazova i vodozemaca
Disanje morskih sisavaca- Umjesto nosnica, imaju dišne otvore smještene na vrhu glave, kako bi za vrijeme izranjanja lakše udahnuli atmosferski zrak obogaćen kisikom
Disanje beskralježnjaka- za razliku od vodenih kopneni puževi dišu plućima. Pluća su im građena drugačije nego pluča kopnenih kralježnjaka i ne funkcioniraju na isti način. Pauci i kukci dišu uzdišnicama
-
-
Disanje
-
Čovijek i drugi organizmi koji za oslobađanje energije trebaju kisik mogu preživjeti samo u uvjetima s kisikom- aerobnim uvjetima
Nos- organ kroz koji zrak ulazi u tijelo. U nosnoj šupljini nalazi se udahnuti zrak vlaži, zagrijava i pročišćava pomoću sluznice i dlačica koje zadržavaju čestice prašine i neke mikroorganizme
Ždrijelo- organ koji se nastavlja na usnu i nosnu šupljinu. Dio je dišnog i probabvnog sustavfa jer kroz njega osim zraka prolazi i rana. Kao dio dišnog sustava provodi zrak do grkljana
Grkljan- organ koji povezuje ždrijelo i dušnik. U nekimslučajevima može doći do gušenja koje onemogućuje prolazak zraka do dušnika
Dušnik je cjevasti organ koji omogućuje prolazak zraka prema plućima. Grana se na dvije dušnice od kojih svaka ulazi u jedno plućno krilo. Stanice unutarnje stijenke dušnika i dušnica imaju dlačice koje čestice prašine i mikroorganizme svojim gibanjem potiskuju natrag prema ždrijelu kako bi se izbacili iz tijela
Pluća- smještena su u pršnom košu gdje su zađtićena kostima prsnog koša. Građeni su od velikog broja plućnih mjehurića. Svaki plučni mjehurić obavijen je mrežom kapilara.
-
Dišu li biljke i alge
Da, oni također dišu tijekom cijelog dana. Kisik koriste za oslobađanje energije u procesu staničnog disanja , a taj proces odvija se u mitohondrijima
Zaključak povezanost procesa fotosinteze i staničnog disanja omogućuje preživljavanje organizama na Zemlji
-