GRAĐA ATOMA
ATOM
Potječe od grčke riječi atomos, što znači nedjeljiv.
Atom je najmanja građevna jedinka elementa koja može postojati sama ili biti kemijski vezana s atomima istoga ili drugih elemenata.
Građen je od osnovnih čestica: protona, neutrona i elektrona. Središnji je dio atoma pozitivnog naboja zbog prisutnosti pozitivnih čestica- protona. Taj dio atoma je atomska jezgra kojoj pripada vrlo mali dio volumena atoma. U atomskoj jezgri se osim protona nalaze i neutroni. U mnogo većem prostoru na različitim udaljenostima od jezgre kreću se čestice negativnog naboja- elektroni. Oni čine elektronski omotač atoma.
U svakom je atomu broj protona jednak broju elektrona. Proton ima pozitivan električni naboj, a elektron jednak negativan električni naboj, pa je zato atom električki neutralna čestica ( čestica bez naboja ).
MASA ATOMA
Čini ju atomska jezgra jer je masa elektrona zanemarivo mala u odnosu prema protonu. Protoni i neutroni imaju gotovo jednaku masu. Atomi imaju iznimno malu masu jer su građeni od subatomskih čestica nezamislivo male mase. Najlakši je atom vodika.
Neutroni i protoni čine jezgru atoma i nazivamo ih nukleonima. Ukupni broj nukleona tj. protona i neutrona u atomu nekog elementa naziva se masenim ili nukleonskim brojem, a označuje se slovom A: maseni broj= broj protona +broj neutrona
Atomski ili protonski broj nekog atoma je broj protona koji se nalaze u njegovoj atomskoj jezgri i označuje se slovom Z: atomski ili protonski broj = broj protona
IZOTOPI
Izotopi su atomi istog kemijskog elementa koji se razlikuju u broju neutrona, odnosno imaju različit maseni broj. Postoje 3 vodikova izotopa: laki vodik ili procij, teški vodik ili deuterij i superteški vodik ili tricij. Procij i deuterij prirodni su izotopi vodika, a nisu poznata prirodna nalazišta tricija.
Samo je oko 20 atomskih vrsta s jednom vrstom atomske jezgre tj. s jednim prirodnim izotopom, npr. fluor, fosfor i zlato. Zovemo ih mononuklidni elementi. Svi ostali elementi imaju 2 ili više prirodnih izotopa. To su polinuklidni elementi. Iz svega proizlazi da je kemijski element smjesa nuklida istoga atomskog broja. Elementarni tvari su tvari sastavljene od atoma istog elementa.
Svi se kemijski procesi događaju bez promjene u strukturi jezgre atoma. Katkad atomske jezgre izbacuju nabijene čestice te se pritom mijenjaju. Posljedice su takvih promjena mijenjanje naboja jezgre i identiteta samog atoma. Takve promjene zovemo radioaktivnost. Radioaktivno zračenje na različite načine mijenja tvar kroz koju prolazi.
Radioaktivno zračenje je vrlo opasno za zdravlje ako mu je čovjek izložen nekontrolirano. Neprekidno djelovanje malih doza toga zračenja može izazvati bolesti kože, pluća, oštećenja vida i kostiju.
UNIFICIRANA ATOMSKA JEDINICA MASE I RELATIVNA ATOMSKA MASA ( Ar )
Atomi iste vrste izgrađuju molekule kemijskih elemenata (npr. vodik H2). Atomi različitih vrsta izgrađuju molekule kemijskih spojeva (npr. voda H2O) i formulske jedinke ionskih spojeva (npr. natrijev klorid NaCl)
Zbog vrlo male mase atoma i molekula prihvaćen je standard prema kojemu se iskazuju mase atoma i molekula. To je 1/2 mase atoma ugljika 12C, a naziva se unificiranom atomskom jedinicom mase i označuje se s u ili mu: u= 1/12 ma (12C) = 1,6605x10(-27)kg ili 1,6605x10(-24)
Unificiranom atomskom jedinicom mase definirane su i relativna atomska masa i relativna molekulska masa. Relativna atomska masa (Ar) je broj koji pokazuje koliko je puta masa atoma nekog elemnta (ma) veća od unificirane atomske jedinice mase (u). Iz definicije za neki element X proizlazi ovaj odnos: Ar (X) = ma(X) / u.
PERIODNI SUSTAV ELEMENATA
Periodično ponavljanje kemijskih svojstava osnova je rasporeda elemenata u tablici periodnog sustava. Tu je pravilnost otkrio ruski kemičar Dmitrij I. Mendeljejev.
Tablica periodnog sustava građena je tako da elementi sličnih kemijskih svojstava izgrađuju okomite stupce- skupine, a elementi s jednakim brojem ljusaka čine vodoravne nizove- periode
Glavne skupine elemenata_ 1. i 2. skupina i skupine od 13.-18. Prijelazni elementi su elementi od 3.-12. skupine. Na krajnjoj lijevoj strani periodnog sustava i u njegovoj sredini nalaze se elementi metalnih svojstava- metali, a krajnje desno elementi nemetalnih svojstava- nemetali. Između metala i nemetala su polumetali.
Periodni sustav elemenata odražava strukturu atoma te da je raspored elektrona u atomima elemenata osnova periodičnosti njihovih kemijskih i fizikalnih svojstava. Atomi svih elemenata jedne periode imaju jednak broj ljusaka. Atomi svih elemenata jedne skupine imaju jednak broj elektrona u posljednjoj ljusci. Ako atom ima dva elekrona u prvoj ljusci ili osam elektrona u nekoj od ostalih ljusaka, kažemo da mu je raspored elektrona stabilan.