Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Sjeverna i Južna Amerika - Coggle Diagram
Sjeverna i Južna Amerika
OTKRIVAMO AMERIKU
Amerika je naziv dvaju kontinenata Novog svijeta,povezanih uskom prevlakom.
Amerika je otkrivena u 15.stoljeću u pokušaju da se putovanjem oko svijeta,ploveći iz Europe na zapad dođr do Indije.
Prvi koji je krenuo na Atlantik bio je Kristofor Kolumbo,koji je 1492. g. došao do Amerike odnosno do otočja Bahama. Bio je potpuno siguran da je došao do zapuštenih otoka ispred Indije.
Amerika je dobila ime početkom 16.stoljeća po talijanskom pomorcu Amerigu Vespucciju.Upoznavanjem obala američkog kopna saznalo se da se radi o dva kontinenta. Granica između dva kontinenta je Panamska prevlaka.
Za američke kontinente veoma je važan položaj između Atlantskog i Tihog oceana. Takav je položaj posebno je povoljan za Sjevernu Ameriku ,koja s Europom i Azijom ostvaruje snažne veze u pomorskom prometu.
NA ZAPADNOJ ZEMJINOJ POLUTKI :
Oba se američka kontinenta nalaze na zapadnoj polutci. Američki kontinenti veoma su udaljeni od ostalih.
Na krajnjem jugu najbliži Južnoj Americi je kontinent Antrktika,od koje je odvaja Drakeov prolaz.Sjeverno amerićkom kontinentu pripada otok Grenland najveći otok na svijetu.Europskom otoku Islandu najbliži je u Danskom prolazu. Na sjeverozapadu Sjevernu Ameriku od Azije odvaja Beringov prolaz.
Brodovi su ploveći između Atlantskog i Tihog ocena morali putovati oko Južne Amerike, a to je bio veoma dug i opasan put. Te su zbog toga 1914. g. izgradili panamski kanal.
DVA AMERIČKA KONTINENTA
DVIJE VELIKE KULTURNE CIJELINE
Južno od rijeke Rio Grande je područje drugačijih jezičnih, kulturnnih i drugih društvenih obilježja. Ondje su prvi doseljenici bili Španjolci i Poreugalci, pa danas prevladavaju španjolski i portugalski jezik. Ti jezici korijene vuku iz latinskog jezika pa se ta cjelina naziva Latinska Amerika.
Postoje dvije cjeline različitih društvenih obilježja.
Najveći dio Sjeverne Amerike uglavnom su naselili doseljenici s engleskoga govornoga područja, Englezi, Irci, Škoti i Velšani. Ondje danas prevladava engleski jezik i kuturno naslejđesje sjeverozapadne Europe. Ta se cjelina naziva Angloamerika.
RELJEF I VODE
ČETIRI CJELINE
Dijelovi američkih kontinenata različitih su starosti, što se odrazilo i na njihov reljef. Uzevši u obzir starost i reljef, mogu se odvojiti četiri glavne cjeline.
Najstariji dijelovi američkog kopna oblikovani su vrlo davno, prije više stotina milijuna godina. Dijelom su uravnjeni, a ponegdje prekriveni mlađim naslagama. Riječ je o Kanadskom štitu i visočjima na istoku Južne Amerike. Među kasnije izdignutim starim gorjem ističe se Apalačko gorje
Uzduž zapadne obale obiju Amerika pruža se gotovo neprekinut niz mladih ulančanih planina. Zajednički im je naziv Kordiljeri i čine najdulji planinski lanac na kopnu. Pretežno u središnjim dijelovima kontinenata prevladavaju prostrane ravnice.
PRASTARA VISOČJA I KANADSKI ŠTIT
Sjeveroistok Sjeverne Amerike zauzima prostrani Kanadski štit. Reljefno sliči prevrnutom štitu, odnosno tanjuru. Takav je oblik zadobio tijekom ledenog doba, Nakon otapanja leda ondje je nasao Hudsonov zaljev.
Velika jezera na granici SAD-a i Kanade najveći su sustav jezera na svijetu, zajedno s rijekom St. Lawrence, koja istječe iz njih, pretvoren je uz pomoć kanala i brodskih prevodnica u iznimno važan plovni put koji vodi duboko u unutrašnjost kontinenta.
Osim Kanadskog štita, prastarog su postanka još Gvajonsko i Brazilsko visočje u Južnoj Americi. Djelovanjem vanjskih procesa znatno su snižena i raščlanjenja brojnim riječnim dolinama. Sva su ta prastara područja bogata različitim rudama.
STARO APALAČKO GORJE
Staro gromadno Apalačko gorje nalazi se na istoku Sjeverne Amerike. Duljina mu je cca 2400 km a širina 500 km a najviši vrh mu je Mount Mitchell (2037 m). Apalači su razmjerno i rijetko naseljeni i šumoviti.
Rudno bogatstvo, posebno kameni ugljen i željezna ruda bilo je osnova jake industrijalizacije.
Na strmom prijelazu Apalača u priobalnu nizinu tokovi stvaraju brzice tzv. liniji vodopada, što je iskorišteno za izgradnju hidroelektrana. Na tom dijelu završava plovnost rijeka u upravo na tom dijelu prelaza nizine u gorje nastali su mnogi gradovi kao što su Philadelphia, Baltimore i Washington.
MLADE ULANČANE PLANINE
Kordiljeri se pružaju zapadnim rubom kontinenata u duljini 17 000 km,od Aljaske do Ognjene zemlje. Dio su pacifičkoga vatrenoga prstena.U Južnoj Americi Kordiljeri se nazivaju Ande, najviši im je vrh Aconcagua(6 960m). U Sjevernoj Americi pojedini nizovi imaju vlastita imena, a glavni dio Kordiljera čini Stjenjak. Najviši vrh Sjeverne Amerike je Mout McKinley ili Denalli (6194m) u Aljaškoj planini.
Kordiljeri se na dugačkim potezima pružaju u više usporednih lanaca. Između njih prostiru se velike visoravni i zavale koje su zbog izdvojenosti visokim planinskim rubom uglavnom suhe.
U Južnoj Americi najveća je visoravan u središnjem dijelu Anda koja se zove Altiplano, čini je niz manjih zavala na visini većoj od 360 m. Veliku važnost ima najveće južnoameričko jezero Titicaca u sjevernoj dijelu Altiplana.
U Sjevernoj Americi veličinom se ističu Great Basin (Velika zavala) i visoravni Columbia i Colorado u SAD-u, te Meksička visoravan u Meksiku. Meksička je visoravan središte naseljenosti te zemlje, a na njezinu je južnom rubu i glavni grad Ciudad de Meksico.
Kordiljeri čine glavnu kontinentsku razvodnicu s obzirom na to da se pružaju uzduž zapadnih obala kontinenta, slijev Atlantskog oceana mnogo je veći od slijeva Tihog oceana.
Rijeke tihooceanskog skupa slijeva uglavnom su kratke, ali strme i bogate vodom pa su važne za dobivanje električne energije. Najviše su iskorištene rijeke Columbia i Colorado. Atlantskom slijevu pripadaju neke od najduljih svjetskih rijeka. U Sjevernoj Americi to je Mississippi s pritokom Missouri. U Južnoj Americi s Anda prema istoku teče Amazona, vodom najbogatija rijeka na zemlji.
VELIKE RAVNICE
Između mladih planina na zapadu i starih gorja na istoku na oba se kontinenta njihovim središnjim dijelovima prostiru ravnice. Najveća ravnica u Sjevernoj Americi je između Stjenjaka i Aplača u području rijeke Mississippi.
U Južnoj Americi najveće su ravnice uz rijeke koje se prema Atlantskom oceanu spuštaju s Anda. Najveći je nizinski prostor vlažna tropska Amazonija, u porječju Amazone. Prostranstvom je slijedi nihina u porječju La Plate a od ostalih ravnice ističe se nizina uz rijeku Orinoco na sjeveru Južne Amerike.
KLIMA I BILJNI SVIJET
NAJVAŽNIJI ČIMBENICI
Američki kontinenti vrlo su izduženi u smjeru sjever jug,pružaju se kroz četiri toplinska pojasa.
U Sjevernoj Americi prevladavaju snježno-šumske i umjerene klime, a u južnoj Americi tropske i umjerene klime.
Veliki su zaljevi rijetki, a klimatski je najvažniji Meksički zaljev. Utjecaj mora i vjetrova znantno je određen reljefom.
TROPSKA AMERIKA
najveći je dio Južne Amerike u tropima. Upravo se uz polutnik nalazi golema nizina Amazonija,pa su ondje najprostranije i najbujnije tropske kišne šume.
prašuma je ondje poznata pod nazivom selva,što jednostavno znači šuma. Zbog jakog zagrijavanja i isparavanja uobičajene su svakodnevne kiše, pa je kraj iznimno vlažan.
Prema sjeveru i jugu,ondje gdje se javlja sušnije i vlažnije razdoblje,prašumska klima prelazi u savansku klimu. U Brazilu,u kojem se govori portugalski,savane se nazivaju campo, a drugdje, na španjolskome govornome području zovu se Ilano.
Oko obratnica,na prijelazu iz tropskog u umjereni pojas,kao i drugdje u svijetu nalaze se suhi suptropski krajevi.Tako vruću pustinjsku i stepsku klimu imaju sjever Meksika i jugozapad SAD-a.Najsušniji je poluotok Baja California zbog utjecaja priobalne hladne Kalifornijske morske struje.
Nad tropskim dijelom Atlantika nastaju tropski cikloni koji se kreću na zapad i često pogađaju otočja u Karipskome moru te južnu i jugoistočnu obalu SAd-a. U tom dijelu svijeta tropski ciklon zove se uragan.
PODNEBLJE SREDIŠNJIH RAVNICA
Najprostranija područja umjernih klima nalaze se u Sjevernoj Americi. Od umjerenih klima najraširenija je umjereno topla klima,na jugu i jugoistoku SAD-a te u vlažnijim nizinama umjerenog pojasa Južne Amerike.
Kjučan utjecaj na podneblje umjerenog pojasa ima reljef. Zbog pružanja kordiljera zapadni vjetrovi blagotvorne utjecaje mora ne mogu prenijeti duboko u unutrašnjost kontinenta.Glavnina padalina padne privjetrinskoj strani priobalnih lanaca
Kada zračne struje prijeđu Kordiljere,one su već vrlo suhe, a spuštanjem u središnje ravnice još se zagrijavaju. To je razlog što na velikim područjima u unutrašnjosti ,u zaleđu Kordiljera, vlada suha stepska klima
Na području stepske klime tipične su stepe,travnjaci umjerenih pojasa. Stepa se u Južnoj Americi prostire u središnjoj Argenini,gdje se naziva pampa. U Sjevernoj Americi stepe se nazivaju perije. Vlažnije stepe,s plodnom crnicom,danas su pretežno pretvorene u žitnice,a u sušnijim stepama razvijeno je stočarstvo
Opća slika rejlefa,u kojoj su prostrane središnje ravnice omeđene gorjima na zapadu i istoku,također odražava na klimatske prilike. To je izraženo u Sjevernoj Americi,gdje su središnje ravnice otvorene strujanjima kako iz polarnih krajeva na sjeveru tako i iz tropskog Meksičkog zaljeva na jugu.
U središnjim ravnicama Sjeverne Amerike uz proljetne grmljavinske oluje pojavljuje se tornado. To je iznimno jak vrtlog koji se spušta iz oblaka,na tlu najčešće zahvaća stotinjak metara i traje nekoliko minuta.
HLADNI SJEVER
Snježno šumske klime zbog svojih obilježja zovemo i kontinentske. Međutim, zbog nedostataka kopna u južnom umjerenom pojasu, posebno na njegovu jugu,snježno šumskih klima nema na južnoj zemljinoj polutki.
Glavno je područje snježno-šumskih klima u Sjevernoj Americi,gdje se prostiru u sjevernom dijelu kontinenta. Za razliku od sjeverne Azije ,samo vlažna snježno-šumska klima.
Na krajnjem sjevernom rubu kontinenta,na Kanadskom arktičkom otočju i na Grenlandu područje je polarnih klima. Klima vječnog mraza vlada u unutrašnjosti Grenlanda,a drugdje prevladava klima tundre
USELJENIČKI KONTINENT
STAROSJEDIOCI
Već je bilo riječi o tome da su prvi američki stanovnici došli iz Azije,preko Beringovog prolaza,a zatim se postupno proširili na oba kontinenta.
Smatra se da su predci Indijanaca Beringov prolaz prošli tijekom ledenog doba,kada je more bilo niže je postojala kopnena veza.
Eskimi i Aleuti također su došli iz Azije,ali su Beringov prolaz prešli čamcima,nakon zadnjeg ledenog doba,te su naselili sjever Sjeverne Amerike
DOLAZAK NOVOG STANOVNIŠTVA
Dolaskom Europljana slika naseljenosti bitno se promjenila. Stare su civilizacije Europljani razorili, a indijanskosu stanovništvo ubijali i protjeravali u nepovoljna područja.
Indijansko stanovništvo više je stradalo u Angloamerici. Potisnuto u indijanske rezervate,do početka 20.st. dovedeno je na rub opstanka.
Doseljavanje Europljana bilo je razmjerno sporo sve do kraja kolonijalnog doba. Tako su prva dva doseljenička trajna naselja u Angloamerici osnovana tek početkom 17. stoljeća.
.Sve jače doseljavanje u obje Amerike uslijedio je u razdoblju od stjecanja neovisnosti američkih zemalja(SAD 1783 latinskoameričke zemlje početkom 19.stoljeća) do pred kraj 19.stoljeća.
Jako je doseljavanje sa zapada Europe(Irci,Škoti,Englezi,Nijemci i dr.) u Angloameriku,a slablje s juga Europe u Latinsku Ameriku. Naseljavanje je bilo dobrovoljno,u potrazi za boljim životom.
Najjači val doseljavanja Amerike je zapljusnuo potkraj 19.i početkom 20.stoljeća. Najviše doseljenika dolazi iz južne i srednje Europe(Talijani,Španjolci,Portugalci,Grci,Poljaci)
SUVREMENE MIGRACIJE
U suvremeno doba nastavlja se doseljavanje u obje Amerike,iako je ono pod nadzorom zemalja useljenja.To znači da one određuju koliko će svake godine primiti novih useljenika i odakle. Za useljavanje je i dalje najprivlačnija razvijena Angloamerika,ali ona ima i najveća ograničenja.
Znantne su unutrašnje migracije u američkim zemljama. U Latinskoj Americi još prevladavaju migracije iz sela u gradove. U Angloamerici uobičajene su migracije iz grada u grad,jer su ljudi naviknuti mijenjati mjesto stanovanja,ponajprije u potrazi za boljim poslom.
NASELJENOST
Po kontinentima, zahvaljujući Srednjoj Americi, Sjeverna Amerika ima više stanovnika (cca 570 mil stanovnika) nego Južna Amerika (cca 410 mil stanovnika).
Iako u cjelini Sjeverna i Južna Amerika imaju podjednaku gustoću naseljenosti, postoje velike razlike u naseljenosti pojedinih dijelova Američkog kopna
ANGLOAMERIKA I LATINSKA AMERIKA
Jezik, kulturu i način života u obje su Amerike odredili prvi europski doseljenici. U Latinskoj Americi bili su to Španjolci i Portugalci, u Angloamerici doseljenici sa Britanskog otočja i, u manjoj mjeri, Francuzi. Svi kasniji doseljenici tome su se prilagodili.
U obje zemlje Angloamerike službeni je jezik engleski. U Kanadi je službeni i francuski, materinski jezik više od petine stanovništva. Zbog jakog doseljavanja meksikanaca, na jugozapadu SAD-a rabi se i španjolski jezik, koji je u Californiji i službeni jezik.
GOSPODARSTVO I GRADOVI
RAZVIJENA I NERAZVIJENA AMERIKA
Postoje velike razlike između visoko razvijene Angloamerike i razvijene Latinske Amerike. SAD i Canada pripadaju među najnaprednije zemlje svijeta.
Pojedine zemlje, koje imaju veća prirodna bogatstva ili su se uspješno uključile u svjetske gospodarske tokove uspjele su se izdići iz kruga slabo razvijenih.
Među njima su u prvom redu Meksiko, Brazil i Čile, a priključuju im se Argentina, Panama, Urugvaj i dr. S druge strane među najsiromašnijim su zemljama Haiti, Nikaragva, Honduras, Gvajana i Bolivija.
GOSPODARSKI PROBLEMI NERAZVIJENIH
Siromašne zemlje Latinske Amerike imaju probleme slične slabo razvijenim zemljama u drugim dijelovima svijeta. Među najvećim je problemima brz porast stanovništva. Gospodarska struktura većinom je nepovoljna jer velik udio stanovništva živi od poljoprivrede. Poseban je problem neravnomjerna raspodjela poljoprivrednog zemljišta.
Mnoge zemlje Latinske Amerike još imaju probleme uzrokovane zaduženošću. U gospodarskom smislu zemlje Latinske Amerike uvelike su ovisne o Angloamerici.
Iako se do danas u većini zemalja Latinske Amerike stanje popravilo, povremene gospodarske i političke krize još koče brži napredak.
AMERIČKA POLJOPRIVREDA
Angloamerika je među dijelovima svijeta koji imaju najmanji udio poljoprivrednog stanovništva. Ipak, zahvaljujući suvremenim metodama i povoljnim prirodnim uvjetima Angloamerika je među najvećim proizvođačima mnogih poljoprivrednih proizvoda. Najvažniji su izvozni proizvodi žitarice (poglavito pšenica), zatim soja i uljarice te mnogi prehrambeni proizvodi. SAD i Kanada među vodećim su zemljama po šumarstvu.
Najvažnije su tržišne kulture tropske Amerike kava, banane, ananas i drugo voće, šećerna trska, duhan i dr. U savanama i stepama važan je uzgoj žitarica i soje te govedarstvo.
VAŽNA PRIRODNA BOGATSTVA
Iako su prirodna bogatstva općenito velika,nisu posve ravnomjerno raspoređena.SAD i Kanada svoj razvoj uvelike zahvaljuju velikim prirodnim bogatstvima:rudama,vodnoj snazi,plodnom tlu. U Južnoj Americi istim prirodnim bogatstvima ističe se Brazil.
Svjetski su važni izvoznici nafte Meksiko i Venezuela, a naftu izvoze još Kanada.Argentina,Kolumbija i Ekvador. Brazil je proizvođač,ali uglavnom za vlastite potrebe.
SAD je jedan od vodećih svjetskih proizvođača,ali zbog goleme potrošnje i najveći svjetski uvoznik nafte.Industrijski su najrazvijenije zemlje SAD i Kanada.
ŽIVJETI U AMERIČKOM VELEGRADU
Na oba američka kontinenta razvili su se veliki gradovi. Zbog razlika u društveno-gospodarskom razvoju te kulturnom nasljeđu i gradovima su izražene razlike između Angloamerike i Latinske Amerike
Najveći su angloamerički gradovi New York,Los Angeles,Chicago,Washington s Baltimoreom,San Francisco,Philidelphia,Boston i Toronto.
Pojedini gradovi postali su nesigurni,pa slabo napreduju. U njima se gradi manje nego prije, a neka turistička središta manje zarađuju.
Najveći su latinskoamerički gradovi Ciudad de Mexico,Sao Paolo,Buenos Aires,Rio de Janeiro,Bogota i Lima