Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
MJERE ZA SPRJEČAVANJE I SUZBIJANJE ZARAZNIH BOLESTI :check: - Coggle…
MJERE ZA SPRJEČAVANJE I SUZBIJANJE ZARAZNIH BOLESTI :check:
Dezinfekcija
Uspješnost dezinfekcije postižemo: mehaničkim metodama (čišćenje, pranje) i primjenom najefikasnijih dezinficijensa (prskanjem, orošavanjem, zamagljivanjem, potapanjem, brisanjem).
Dezinficijense apliciramo: prskanjem, orošavanjem ili zamagljivanjem.
Dezinfekciju provodimo primjenom suvremenih dezinficijensa u svrhu suzbijanja i sprječavanja infekcija s radnih površina, predmeta ili u prostoru.
Zašto provoditi dezinfekciju
Dezinfekcija je postupak kojim uništavamo uzročnike različitih bolesti (uglavnom vegetativne oblike), viruse, riketsije, mikoplazme, pljesni, gljivice, bakterije i njihove spore, praživotinje
Dezinfekcija se može provesti na različite načine i različitim sredstvima. Danas ne postoji univerzalni dezificijens koji bi zadovoljio sve medicinske, veterinarske, farmaceutske potrebe i potrebe prehrambene industrije.
U praksi razlikujemo fizikalnu i kemijsku dezinfekciju.
DEZINSEKCIJA
Ove se mjere provode u kućanstvima, stambenim zgradama, seoskim domaćinstvima, bolnicama, domovima zdravlja, uredima, restoranima, barovima, hotelima, domovima, vrtićima, školama, pogonima, postrojenjima, pekarama, mlinovima, silosima, skladištima, farmama…
U osjetljivim prostorima, kao npr. proizvodne linije prehrambene proizvodnje, bolnički odjeli, vrtići, škole, u prostorima gdje se nalazi informatička i elektronička oprema – za uspješno suzbijanje žohara primjenjujemo neškodljiva sredstva, gelove, klopke i (ili) repelente.
Dezinsekcija je skup mjera koje provodimo s ciljem smanjenja (uništavanja) štetnih vrsta insekata koji prenose uzročnike zaraznih bolesti, koji imaju toksično djelovanje, uznemirivači su ili skladišne štetočinje: žohari, mravi, muhe, buhe, ose, stršljeni, obadi, komarci, krpelji, žižci, brašnari, moljci…
DERATIZACIJA
Deratizaciju provodimo svim postupcima koji dovode do smanjenja, suzbijanja štetnih glodavaca: deratizacija gradova i općina, zgrada, pogona, bolnica, restorana, hotela, kanalizacija, vodotokova, odlagališta otpada, farmi, skladišta, mlinova …
Zbog čega provodimo mjere deratizacije
Prvenstveno zbog toga što deratizacija ima veliko higijensko i ekonomsko značenje. U prilog ovoj tvrdnji navodimo nekoliko razloga:
Štakori, miševi i drugi glodavci prenose više od 20 zaraznih i parazitarnih bolesti životinja i ljudi. Jedan štakor godišnje pojede 18 do 25 kg zrna raznih žitarica, ali najveću štetu nanose razvlačenjem i prljanjem hrane izmetom i mokraćom. Nadalje, štakori prenose buhe koje sa štakora na štakora i sa štakora na čovjeka prenose kugu.
Štakori i miševi zagađuju i vodu, hranilice, pojilice, nagrizaju električne vodove, ambalažu te potkopavaju temelje stočnih nastambi i nasipe rijeka.
Postoje tri razlićite vrste metoda suzbijanja štetnih glodavaca koje ovdje samo nabrajamo, a to su: biološka, mehanička i kemijska.
Po mjestu koje štetni glodavci odabiru za svoje obitavanje razlikujemo one koji žive u kućama i stajama (kućni miševi i crni štakor); one koji žive u blizini čovjeka ulaze u kuće i nastambe ali se u njima ne zadržavaju i ne razmnožavaju (smeđi štakor i štakor selac); te poljske glodavce.
LUCY FOTHERGILL - 1.E
ZAŠTITA NA RADU; HIGIJENE I SANITACIJE