Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
DRUGA MODERNA U HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI 1952. - 1969. - Coggle Diagram
DRUGA MODERNA U HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI 1952. - 1969.
POVIJESNI KONTEKST
Hrvatska u okviru Jugoslavije
umjetnost je u službi režima
Jugoslavija prekida s bivšim SSSR-om - preduvjet za oslobađanje književnosti od političkog utilitarizma
referati ovih knjjiževnika označuju opredjeljenje za slobodu umjetničkog stvaranja
Petar Šegedin, Zagreb 1949.
Miroslav Krleža, Ljubljana 1952.
OBILJEŽJA
usmjerenost na europsku i svjetsku književnost
stilski pluralizam
TEMATIKA I KNJIŽEVNE VRSTE
PROZA
teme
rat
moralna pitanja u borbi za golo preživljavanje
urbana problematika
obradba i analiza položaja osamljenog pojedinca u užurbanom svijetu
svijet djetinjstva
psihološke analize
autobiografska obilježja
jeans proza
u središtu je lik, buntovnik koji se ne uklapa u društvenu sredinu
POEZIJA
raskida se sa socijalnom i angažiranom poezijom
eksperimentiranje
svakodnevne, profane teme
prevladava misaonost
izražavanje:
idiomom svog kraja
Kaštelan
Pupačić
Parun
žargonom
Slamnig
Slaviček
jezikom filozofije
Pupačić
Miličević
DRAMA
zaokupljenost:
etičkom problematikom ratnog angažmana
položajem i odnosom pojedinca i vlasti u represiji
PISCI I DJELA
KRUGOVI (1952. - 1958.)
"Neka bude život"
otvara se vanjskim, europskim utjecajima
predstavnici
prozaisti
Vladan Desnica
Ranko Marinković
Petar Šegedin
Vlado Gotovac
Slobodan Novak
pjesnici
Slavko Mihalić
Josip Pupačić
Jure Kaštelan
Ivan Slamnig
Vesna Parun
RAZLOG (1961. - 1968.)
filozofsko pjesništvo
predstavnici
Ante Stamać
Dubravko Horvatić
Zvonimir Mrkonjić
Igor Zidić
Danijel Dragojević