Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
ROMANTIZAM, VIŠESTAVAČNE VRSTE, JEDNOSTAVAČNE VRSTE - Coggle Diagram
ROMANTIZAM
NACIONALNI STIL U GLAZBI
- rezultat traženja nadahnuća u folkornim napjevima, ritmovima, te korištenje tema iz narodnih priča, legendi
- skladatelji preuzimaju pentatoniku, ritmove, melodijske motive, složene mjere i metričke promjene
- nastaju bludnice i davorije
- najpoznatije nacionalne škole su Moćna gomilica, Češka nacionalna škola, poljska Frederic Chopin i hrvatsku ( Vatroslav Lisinski, Ivan Zajc, Ferdo Livandić)
NACIONALNA OPERA
- romantička opera s tematikom iz narodnih priča
- rezultat buđenja nacionalne svjesti
- libreto na narodnom jeziku, radnja u prirodi,
- Carl Maria von Weber: Strijelac vilenjak- zbor lovaca iz 3. čina
- Aleksandar Borodin: Knez Igor- Polovjecki plesovi iz 2.čina
- Vatroslav Lisinski: Porin
- Ivan pl. Zajc: Nikola Šubić Zrinski
- Johannes Brahms: Mađarski ples br.5 u g-molu
- Petar Iljič Čajkovski: Trepak, Ščelkunčik
- Antonin Dvorak: Češki ples, Furijant
RANOROMANTIČKA TALIJANSKA OPERA
- talijanski trolist: Vicenzo Bellini, Gaetano Donizetti, Gioacchino Rossini
- pišu opere serie i opere buffe
- bel canto, sve podređeno glasu-raspjevanoj vokalnoj liniji
- Opera Le Grand-nastaje u Parizu početkom 19. st., teme herojske priče iz povijesti
TALIJANSKA OPERA U 2. POL. 19.ST.
- Giuseppe Verdi-napisao 28 opera
- opere u kojima dominiraju strasti
- po prvi puta gl. likovi postaju ljudi iz nižih slojeva
- Wagnerova glazbena drama: operna reforma
- želio ostvariti jedinstvo svih umjetnosti (glazbe, drme, plesa i likovne umjetnosti)
- glazbene brojeve spojio u prizore, cjelovitost prizora ostvario beskrajnim melodijama, simfonizirao operni orkestar
- Giuseppe Verdi: Rigoletto
- Giuseppe Verdi: Nabucco- zbor iz 3. čina Va, pensiero, sull' ali dorate
- Richard Wagner: Tristan i Izolda
- Richard Wagner: Die Walkure
- Vicenzo Bellini: Norma-arja Casta Diva iz 2. čina
- Gioacchino Rossini: Seviljski brijač-arja Figara iz 1.čina
- Gaetano Donizetti: Lucia di Lammermoor-arja iz 3. čina Il dolce suono
PROGRAMNA GLAZBA
- instrumentalna glazba koja pokušava opisati vanglazbeni sadržaj
- sadržaj može preuzeti iz prirode, književnosti, likovne umjetnosti
- može se prikazati tonskim slikanjem ili stvaranjem raspoloženja
- estetičke rasprave o glazbi apsolutna ili programna glazba
- Modest Petrovič Musorgski: Slike s izložbe
- Hector Berlioz: Fantastična simfonija u C-duru
KLAVIRSKA MINIJATURA
- kratke skladbe koje traju nekoliko minuta, služe za opisivanje ugođaja i raspoloženja
- skladane u dvodjelnom ili trodjelnom obliku
- Robert Schumann, Franz Liszt, Franz Schubert i Frederic Chopin
- Frederic Chopin: Nocturno op. 9 br. 2 u Es- duru
- Frederic Chopin: Etida op.10 br.12 u c-molu
KONCERT
- nije doživila veće promjene u romantizmu
- ostaje trostavačan s stavcima brzi-polagani-brzi, duži od klasicističkih
- ravnopravniji dijalog između solista i orkestra u iznošenju teme
- Felix Mendelssohn: Koncert za violinu i orkestar u e-molu, op. 64
- Petar Iljič Čajkovski: Koncert za klavir i orkestar u b-molu op.23 br.1
ZABAVNA GLAZBA ROMANTIZMA
- operetta- niz glazbenih i plesnih točaka povezanih govorenim dijalozima
- predstavnici: Jacques Offenbach i Johann Strauss Mlađi
- Johann Strauss II.: Na lijepom plavom Dunavu (valcer)
- Jacques Offenbach: Can-can
ROMANIČKA SUITA
- nastala s barokom, opet se pojavljuje u romantizmu
- stavci nisu više samo plesovi i nisu obavezni u istom tonalitetu
- može nastati i ako skladatelj spoji najzanimljivije ulomke iz glazbe za veća scenska djela
- Modest Petrovič Musorgski: Slike s izložbe, programna suita
- Felix Mendelssoh: San ljetne noći, scenska suita
ROMANIČKA SIMFONIJA
- ostaje najznačajnija vrsta orkestralne glazbe
- mjenja se broj i raspored stavaka
- orkestar veći (puhaća glazbala zamjenjuju gudaća glazbala)
- sadržaj je bogatiji i duži
- uglavnom apsolutne, ali ima i programnih
- Franz Schubert: Simfonija br. 8 u h- molu, Nedovršena
- Antonin Dvorak: Simfonija br. 9 op. 95 u e-molu, Iz novoga svijeta
SOLOPJESMA
- skladba za glas i glasovir, idealna za promjenu raspoloženja
- 3 oblika solopjesme: strofni oblik( ista melodija u svim strofama teksta), varirani strofni oblik ( nastao mjenjanjem melodije u pojedinim strofama) i prokomponirani oblik( ima uvijek novu melodiju)
- skladatelji: Robert Schumann, Franz Schubert, Johaness Brahms i Hugo Wolf-Lied
- Franz Schubert: Ružica u gaju
- Franz Schubert: Pastrva
- Franz Schubert: Vilinski kralj
OPERA
- pišu se i opere buffe i opere serie
- nastaju i neke nove vrste kao nacionalna i veristička opera
- treći reformator: Richard Wagner:gl.drama
-
OPERNI REALIZAM I VERIZAM
- pol. 19.st.
- nastaje pod utjecajem književnog realizma(Balzac, Dostojevski, Dickens)
- priče o običnim ljudima iz svakidašnjeg života
- Modest Petrovič Musorgski: Boris Godunov
- Georges Bizet: Carmen- arja Carmen iz 1. čina L'amour est un oiseau rebelled
Ludwig van Beethoven
- posljednji bečki klasičar i prvi romantičar
- 3 faze stvaralaštva: klasicističko, prijelazno i romantističko razdoblje gdje žrtvuje formu u korist sadržaja
- I. i II simfonija klasicističke
- III. simfonija Eroica
- IV. simfonija nije dramatična kao III i V.
- V. simfonija-sudbinska(motiv kucanja sudbine)
- VI. simfonija-Pastoralna, himna prirodi
- VII. i VIII simfonija-povrstak klasicizmu
- IX. simfonija-prva simfonija u kojoj sudjeluju i pjevači (Ulomak iz IV. stavka:Oda radosti)
- 32 glasovirske sonate
BALET
- scensko glazbeno djelo u kojem se dramska radnja izražava plesom i pantomimom
- fantastične priče iz mašte
-
VIRTUOZI
- svirači savršenog tehničkog umijeća
- individualnost stila
- Niccolo Paganini, Franjo Krežma-virtuozi na violini
- Franz Liszt, Fredric Chopin, Clara Wieck Schumann- virtuozi na glasoviru
SIMFONIJSKA PJESMA
- jednostavačno programno orkestralno djelo
- ime dao Franz Liszt, predstavnici su Bedrich Smetana (Vltava, ciklus simfonijskih pjesama Moja domovina) i Richard Strauss
KONCERTNA UVERTIRA
- samostalna orkestralna skladba namjenjena koncertnom izvođenju
- orkestralni uvod za glazbeno- scensko djelo
- od 1820. do 1914. godine
- glazbenici prestaju skladati po narudžbama
- glazba postaje dostupna svima, nosilac kulture građanstvo
- osjećaji su bol, patnja, usamljenost, emocije i mašta
- povlače se iz društva, zanimanje za srednji vjek
- gudaća glazbala najbrojnija
- povećanje broja limenih puhaćih i dodavanje nove- tube
- veći broj udaraljki
- kućno muziciranje
-
-