Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
INDUSTRIJSKO DOBA I DRUŠTVENE PROMJENE U DRUGOJ POLOVICI XIX. I NA POČETKU…
INDUSTRIJSKO DOBA I DRUŠTVENE PROMJENE U DRUGOJ POLOVICI XIX. I NA POČETKU XX. ST.
GOSPODARSTVO I DRUŠTVO
napredak
u gospodarstvu Europe i Sjeverne Amerike
pristup sirovinama iz kolonija
industrijalizacija
- broj seljaka se smanjuje
muškarci odlaze raditi u tvornice a žene i djeca rade zemljoradničke poslove
urbanizacija
- s vremenom seoske obitelji se sele u grad
INDUSTRIJSKO DOBA U SVAKIDAŠNJEM ŽIVOTU
građanstvo postaje sve sličnije plemstvu po bogatstvu i stilu života
raste broj
dobrostojećih građana
raste broj radnika u gospodarstvu, bolje plaće i radni uvjeti
manjak prostora- potreba za gradnjom visokih zgrada
neboderi
se u 20.st. šire na druge kontinente te postaju simbol gospodarskog napretka
PROMET
izgradnja
Sueskog kanala
započinje 1859.g
Sueski kanal otvoren deset godina poslije
živote zbog teških radnih uvjeta izgubilo 20 000 radnika
1914.g otvoren
Panamski kanal
BORBA ZA PRAVO GLASA ŽENA
žene su do tada bile posvećene samo braku, obitelji i djeci
muškarci i žene imali su strogo odvojene društvene uloge
siromašne žene su radile najgore poslove da bi prehranile obitelj
žene su činile više od polovice stanovništva
žene nisu imale pravo glasa
nigdje u svijetu
pojavio se pokret
sufražetkinja
koje su se borile za žensko pravo glasa
članice u zatvoru bile su prisilno hranjene i mučene
svoj su cilj sufražetkinje ostvarile u većini zemalja
djeca iz imućnih obitelji su pohađala škole i živjela dobre živote
radnička djeca su živjela u lošim i teškim uvjetima
SPORT
kraći radni dan omogućuje više slobodnog vremena
sport postaje
omiljeni način zabave
u Europi je najpopularniji sport bio
nogomet
osnivaju se nogometni klubovi
sport se uvodi u škole
ponovna organizacija
olimpijskih igara
prve olimpijske igre
modernog doba održane u
Ateni 1896
.
1909. godine osnovan je Hrvatski športski savez
GLAZBA I FILM
Edison je izmislio
fonograf
koji služi sa snimanje i reprodukciju zvuka
izum film
stvorio je posve novu umjetničku vrstu
izumitelji filma smatraju se
Louise i Auguste Lumiere
u SAD-u nastaju
filmske kompanije
čije su zarade rasle velikom brzinom
filmske su se kompanije okupile u Hollywoodu
Hollywood
je i danas poznat kao najveća ''
tvornica'' filmova
prvi filmovi - kratki, crno-bijeli, bez zvuka, humoristični
Emile Berliner - izum
gramofona
