Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Služba riječi u rečenicama - Coggle Diagram
Služba riječi u rečenicama
Predikat i subjekt u rečenici
Predikat - temelji dio rečenice.
-Glagol: nositelj svakoga predikata i jezgra rečenice.
Glagolski predikat - predikat izrečen samo glagolom u nekoj glagolskoj osobi/licu. Ima značenjsku dopunu u infinitivu.
Imenski predikat - predikat izrečen pomoćnim glagolom biti i imenskom riječju koja je u pravilu u nominativu.
Subjekt - dio rečenice koji izriče vršitelja radnje.
Može biti izrečen ili neizrečen (otkrivamo ga prema glagolskoj osobi/licu).
Obvezna dopuna predikatu, u pravilu je imenska riječ u nominativu.
Subjekt se slaže s predikatom u glagolskoj osobi/licu, broju i rodu.
Rečenicu u kojoj nema glagola nazivamo neoglagoljena rečenica.
Rečenica u kojoj nema subjekt nazivamo besubjektna rečenica.
Objekt
Dio rečenice koji označuje premet na kojemu se vrši radnja.
Objekt je glagolska dopuna koja odgovara na padežna pitanja.
Objekt u akuzativu izravno je uključen u radnju, radnja se vrši na njemu pa ga nazivamo izravni objekt.
Objekt u genetivu, dativu, lokativu i instrumentalu nije izravno uključen u radnju pa ga nazivamo neizravni objekt.
Izravnom objektu mjesto u rečenici otvaraju prijelazni glagoli.
Neizravni objekt dolazi uz neprijelazne glagole.
Uz jedan glagol može doći više objekata u istom padežu, a uz neke prijelazne glagole može doći izravni i neizravni objekt.
Objekt može biti izrečen imenicom ili zamjenicom. Imenica u službi objekta sa svojim doadtcima čini objektni skup.
Priložne oznake
Dio rečenice koji izriče okolnost zbivanja ili vršenja glagolske radnje nazivamo priložna oznaka (PO).
Priložnim oznakama u rečenicama mjesto otvara predikat uz koji su one vezane sadržajem.
Vrste priložnih oznaka: MJESTA (POM), VREMENA (POV), NAČINA (PON).
Priložna oznaka mjesta odovara na pitanja: gdje?kamo? kuda? odakle? dokle?
Priložna osnaka vremena odgovara na pitanja: kad? otkad? dokad?
Priložna oznaka načina odgovara na pitanja: kako? na koji način?
Priložne oznake najlakše će mo prepoznati po priložnim pitanjima.
Priložne oznake možemo izreći jednom riječji ili skupom riječi: prilogom ili imenicom, prijedložnim izrazom.
Imenički dodatci
Atributi- imenički dodatci koji pobliže označuju imenicu.Odgovaraju na pitanja: Kakav?, Koji? ili Čiji?
Pridjevni atribut - izrečen pridjevom, zamjenicom ili brojem, najčešće se nalazi ispred imenice na koju se odnosi.
Imenički atribut - izrečen imenicom i stoji iza imenice na koju se odnosi.
Pridjevni atribut slaže se u rodu, broju i padežu s imenicom na koju se odnosi.
Imenica u službi imeničkog atributa može imati svoje atribute i time njima čini atributni skup.
Apozicija je imenica koja je dodatak drugoj imenici i izriče tko ili što je biće, stvar ili pojava na koju se odnosi.
Imenica u službi apozicije zajedno sa svojim atributima čini atrbutni skup.
Apozicija i apozicijski skup u pravilu se nalaze iza imenice, kažemo da su u obrunotome poretku. Tada ih od ostalih riječi u rečenici odvajamo zarezima.
Jednostavna rečenica
Rečenica koja ima samo jedan predikat nazivamo jednostavna rečenica.
Jednostavna rečenica može biti proširena i neproširena.
Neproširena je svaka ona rečenica koja ima samo predikat ili subjekt, a proširena ona koja ima dodatke/dopune.
Atribut i apozicija imenički su dodatci - urečenici se uvrštavaju u spoju s imencom i pripadaju onomu rečeničnom dijelu kojemu i imenica.