Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
HRVATSKA U VRIJEME ARPADOVIĆA - Coggle Diagram
HRVATSKA U VRIJEME ARPADOVIĆA
2. OTPOR KRALJEVOJ SAMOVOLJI- ANDRIJA II.
Andrija II
.- početak XIII. st.- slab vladar
NEODGOVORNA FINANCIJSKA POLITIKA-
potpuni rasul zemlje
zanimaju ga dvorske zabave više nego državnički poslovi
prešutno prelazi preko velikaške samovolje-
pobuna nižeg plemstva
Zlatna bula
niže plemstvo zahtjeva od kralja da im posebnom ispravom zajamči njihova prava, na što kralj pristaje i izdaje ovaj dokument
1222.- potvrdio prava nižeg plemstva
kralj se obvezao da će (...) svake godine na blagdan sv. Stjepana sazvati sudbeni dan, na kojemu će i niže plemstvo moći iznijeti svoje pritužbe.
te je obećao da ni on ni bilo koji velikaš
(...) ne smije zatvoriti plemića ili mu oduzeti imovinu, ukoliko mu sud nije dokazao krivicu
najvažnije od svega:
(...) plemići u navalni rat idu o kraljevom trošku, dok su se za obranu države dužni sami spremiti
zagrebački biskup Stjepan- potpisnik Andrijine Zlatne bule
Andrija se NE pridržava bule
, situacija se nije bitnije popravila
njegov sin Bela IV. državu preuzeo u stanju općeg rasapa
1. SUKOBI S MLEČANIMA I BIZANTOM
1.- Venecija nije voljno prihvatila Kolomanovo osvajanje dalmatinskih gradova
višegodišnji ratovi ugarsko- hrvatskog vladara i Venecije
privremeno završio 1124. ostankom Zadra i otoka pod mletačkom vlašću, dok su ostali dijelovi Dalmacije vraćeni Hrvatskoj
Arpadovići imaju probleme s Bizantom-
priječilo jače zauzimanje oko dalm. gradova
bizantski carevi nastoje Ugarsku podvrgnuti svojoj vlasti- isprva političkim putem
podržavaju pojedine dinastije Arpadovića koji su se zbog međusobnih unutarnjih borbi sklonili u
Carigrad
nastojeći ih dovesti na ugarsko prijestolje
1127.- dugotrajni rat između bizanta i Ugarske
razlog: uplitanje Bizanta u ugarske prilike
Ugarska osvojila Beograd
i time bila u prednosti na početku, postavivši granicu na Savi i Dunavu
no, preokret, ratna sreća na strani Bizanta- novi bizantski prijestolnik-
Emanuel Komnen (1143.-1180.); nastoji obnoviti nekadašnju moć Bizanta
1167.- zauzeo Hrvatsku, Bosnu, Sloveniju i Srijem-- Bizant uskoro na ugarsko-hrvatsko prijestolje uspio ustoličiti svog štićenika Belu III.
nakon Emanuelove smrti
Bela III. je vratio izgubljene krajeve
sklopio mir s bizantskim carem
- KRAJ SUKOBA između Ugarske i Bizanta
Bela III.
- počeo povoditi reforme u namjeri da od Ugarske napravi novi Bizant
na dvoru uveo
bizantski ceremonijal
, u financijskoj upravi strogi nadzor kraljevih prihoda i rashoda
naseljavao strancima nenaseljena područja i omogućio njihov
gospodarski rast
povlastice
za trgovce; izuzeo ispod županove vlasti
servientes regis
- kraljevi službenici od kojih kasnije nastaje niže plemstvo
sve ovo stavlja
Belu III.
uz bok najvećim vladarima iz kuće Arpadovića
- Kolomanu i Beli IV.
3. NASTANAK SLOBODNIH KRALJEVSKIH GRADOVA- BELA IV.
od samog početka
Bela IV.
nastoji uspostaviti red u državi i suzbiti svemoć velikaša
nastoji ojačati kraljevsku vlast i oduzeti povlastice visokom plemstvu
njegov trud prekinut
PROVALOM TATARA U UGARSKU
Bela IV. ide njima u susret (preko Karpata)
pokraj rijeke Šajo, nedaleko od grada Miškolca-
teško poražen
Beli većina plemstva
okrenula leđa-
želeći mu se tako osvetiti za oduzete povlastice
nakon kraćeg zadržavanja u Austriji Bela je preko
Zagreba i Hrvatske
pobjegao u primorske krajeve-
Trogir
Tatari
u međuvremenu prešli Dunav i Dravu- pustošili po Ugarskoj i Hrvatskoj
stradao Zagreb-
Tatari
zapalili katedralu sv. Stjepana posvećenu 1217.
Tatari se povukli natrag prema istoku u proljeće 1242.
- nisu mogli zarobiti Belu IV. i saznali za smrt vrhovno kana Ogotaj
Tatarska provala
djelo
Historia Salonitana
od splitskog kroničaraTome A :rhiđakona
Bela odmah pristupio ublažavanju katastrofalnih posljedica
oduprli samo utvrđeni gradovi-
Bela naredio utvrđivanje svih važnijih gradova u Ugarskoj i Hrvatskoj
nastoji potaknuti njihov razvitak
gradovi kao središta trgovačke razmjene- važan oslonac u borbi protiv osiljenih velikaša
slobodni kraljevski gradovi
pojedini gradovi koje je Bela izuzeo ispod županove vlasti te odredio da mogu samostalno birati gradsku upravu, gradskog suca i ostale gradske službenike
nastavak politike njegovih prethodnika, poticaj razvoja gradova i sl.
kod nas prvi
Varaždin 1209
., zatim i
Petrinja, Samobor, Jastrebarsko, Križevci
i više
1242.- Zlatna bula Bele IV.- stanovnicima Gradeca potvrdio prava koja su oni sami sastavili
osim samostalnog biranja gradskog suca, građani oslobođeni svih carina na području kraljevstva
radi trgovanja građani imaju pravo dva dana u tjednu na Markovu trgu održati veliki sajam
građani su se obvezali da će sami izgraditi gradske bedeme te da će svečano pogostiti kralja i njegovu pratnju kada oni navrate u Zagreb
poučen provalom Tatara, kada su mu velikaši otkazali poslušnost-
Bela mijenja svod odnos
vraća im oduzete posjede, priznaje stare i dijeli nove povlastice
PONOVNO JAČANJE MOĆI VELIKAŠA, koju kraljevi iz dinastije Arpadovića sve do svog nestanka više neće moći obuzdati
5. PLEMSTVO PREKOVELEBITSKE HRVATSKE
3 pokrajine koje su dominirale ovim dijelom Hrv.:
Lika, Gacka i Krbava
poseban položaj- njima upravlja poseban državni izvjesnik-
BAN
(od XIV. st.)
na tom su se području formirale hrvatske plemenske župe
- kraj ranog srednjeg vijeka
slaba vlast Arpadovića olakšala prenošenje plemićkih posjeda u nasljedno vlasništvo
posjedi knezova Krčkih- od XV. st. nose naziv
Frankapani
(SZ dio ovog područja)
potječu s otoka Krka
kao mletački podanici obnašaju dužnost knezova Krčkih
kneževsku čast obnašaju
samo 2 člana obitelji
, ostali službu moraju potražiti negdje drugdje
krajem XII. st. jedan dio obitelji knezova Krčkih preselio se na susjedno kopno- stupili u službu ugarsko- hrvatskih vladara
za svoju službu knezovi Krčki nagrađivani posjedima
na području sjeverno od Velebita najpoznatiji:
Modruš, Otočac
i
Gacka
, a u primorju
Vinodol
i
Senj
raspored njihovih posjeda omogućio im e da u velikoj mjeri kontroliraju trgovinu koja iz Ugarske i sjeverne Hrvatske preko Senja vodila u Veneciju te da od nje ne ubire carinu
prostor sjeverno od Velebita do rijeke Kupe
u Krbavi, JI od Frankapana- vladaju knezovi
Kurjakovići
(doba kneza Kurjaka koji je pomoću Pavla I. Šubića postao krbavskim knezom)
njihovi posjedi i južno od Velebita; preko utvrde Obrovac i kanjona Zrmanje imaju
izlaz na more
trgovačke i prometne komunikacije između prekovelebitske i podvelebitske Hrvatske bile su ŽIVE
, kao i kod frankapanskih posjeda
o
Lici
, koja se nalazila između
Gacke
i
Krbave
, znamo najmanje
Jakov
- prvi poznati lički knez kojega izvori spominju sredinom XIII. st.
Počitelj
- najjača lička utvrda
6. DOLAZAK ANŽUVINACA NA VLAST
Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo : dugotrajni prijestolni sukobi
- ubrzo nakon smrti Bele IV.
PROMJENA VLADAJUĆE DINASTIJE
1290.- okrunjen
Andrija III. Mlečanin
(mama= mletačka plemkinja) za kralja;
unuk Andrije II.
(jedini preostali muški član Arpadovića), odrastao u Veneciji
napuljska kraljica Marija ustaje protiv Andrije III.
podrijetlom Arpadovićka
nastoji ugarsku krunu osigurati svome potomstvu, tj. ANŽUVINSKIM KRALJEVIĆIMA
plemstvo se podijelilo na 2 tabora, krajem XIII. st. u zemlji su izbile
dinastičke borbe
Šubići- izvukli najviše koristi od borbi između Arpadovića i Anžuvinaca
Andrija III. Mlečanin pokušao ih pridobiti za sebe priznavši im nasljednost banske časti u njihovoj obitelji
Šubići na kraju pristali uz napuljske Anžuvince
- također ih darovali brojnim povlasticama
nijedna stranka ne može prevagnuti, sve dok jednim krivim korakom
Andrija III. nije protiv sebe okrenuo cijelokupno plemstvo
nije imao muškog potomka, nasljednikom proglasio svo ujaka-
Alberta Morosinija
opća pobuna u kraljevstvu
Juraj Bribirski, brat Pavla I.
, odlazi 1300. u Napulj po
anžuvinskog
kraljevića
Karla Roberta
nenadana smrt Andrije III.
izumrla i dinastija Arpadovića
zaustavljene borbe
Karlu Robertu otvorio se put prema prijestolju
4. USPON KNEZOVA ŠUBIĆA
područje južno od Gvozda
gdje se vlast Arpadovića slabije osjećala- pojedine plemićke obitelji stekle široke posjede; postali njihovo
nasljedno vlasništvo
knezovi Šubići
- najmoćnija obitelj
vrhunac moći
- posljednja četvrtina XIII. st.
na čelu obitelji: knezovi
Pavao I.
i njegov sin
Mladen II.
Pavao; vješto iskorištavao politička zbivanja u tom razdoblju
proširio posjede i utjecaj svoje obitelji
gotovo svi dalm. gradovi tada na čelu imaju knezove od roda Šubića
vrhunac njihova utjecaja na obali-
1311.
Pavao I. postao knez u Zadru- prijestolnici Dalmacije
već u XI. st. domogli
časti župana
u Bribirskoj županiji
pretvorili je u svoju
nasljednu kneževinu
prozvani knezovima Bribirskim
područja glavnih utvrda:
Bribir, Ostrovica i Skradin (važne točke na putu obale- zaleđa)
Šubići u svojim rukama drže i
nasljednu bansku čast
te
vlast u Bosni
Pavao I.-
ban Hrvatske i gospodar Bosne
u to doba u čitavom Ugarsko- Hrvatskom Kraljevstvu zapravo nije bilo snažnijeg velikaša od bana Pavla I. Šubića
