Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
OSMANSKO CARSTVO I EUROPA, OSLOBOĐENJE HRVATSKIH KRAJEVA OD OSMANLIJA,…
OSMANSKO CARSTVO I EUROPA
USPON OSMANSKOG CARSTVA :fountain_pen:
Osvajanja Europe krenula nakon bitke na rijeci Marici 1371 te bitke na Kosovu 1389 (Nakon čega je Srbija postala vazalna zemlja)
Ugarsko-hrvatski kralj Žigmund Luksemburški pokušao je zaustaviti Osmanlije u bitci kod Nikopolja 1396, no bio je teško poražen
Carstvom upravljao sultan
Sultan Mehmed II. osvojio je Carigrad 1453, koji je nakon toga preimenovan u Istanbul. Padom Carigrada prestalo je postojati Bizantsko Carstvo.
Osmansko Carstvo - najznačajnija država stvorena od strane turskih naroda u povijesti
Krajem 13. st. u Maloj Aziji plemenski vođa Osman ujedinio je nekoliko turskih plemena i stvorio državu - Osmansko Carstvo
BORBE HRVATA S OSMANLIJAMA U 15. ST
Nakon pada Beograda 1521. Osmanlije krenuli u osvajanje Slavonije
Padom Knina 1522. Osmanlijama otvoren put prema Dalmaciji
Najteži poraz hrvatske vojske - 1493., bitka na Krbavskom polju. Poginuli su mnogi hrvatski plemići koji su pružali otpor Osmanlijama . Hrvatska se godinama nakon poraza hrvatska se obrana nije uspjela oporaviti.
Ugarska vojska 1526 na Mohačkom polju doživjela težak poraz od sultana Sulejmana veličanstvenog
Matija Korvin proveo reforme u cilju jačanja kraljevske vlasti, stvorio obrambeni sustav u sjevernoj Bosni (Jajački i Srebrenička banovina)
Kralj Ludovik II. Jagelović izgubio život, Ugarsko-Hrvatsko kraljevstvo prestalo postojati , država u rasulu.
IZBOR HABSBURGOVACA ZA HRVATSKE KRALJEVE
Slavonsko plemstvo iste godine na saboru u Dubravi izabralo Ivana Zapolju
Hrvatsko plemstvo na saboru u Centigradu 1527. izabralo Ferdinanda Habsburškog
Ferdinand Habsburški i Ivan Zapolja
Nakon Mohačke bitke postojala su 2 kandidata za ugarsko-hrvatsko prijestolje
Između Ferdinanda i Ivana Zapolje i njihovih pristaša izbio je građanski rat koji su iskoristili Osmanlije
Rat završio 1538. kada se Ivan Zapolja odrekao prava na Slavoniju, Hrvatsku i Dalmaciju
Hrvatska izborom Ferdinanda ulazi u personalnu uniju s Habsburškom Monarhijom
DOBA NAJVEĆE OSMANSKE OPASNOSTI
Neostvareni cilj osmanskih osvajanja bio je Beč
Prodor Osmanlija 1532. zaustavio je kod utvrde Kiseg Nikola Jurišić
U obrani utvrde Klis istaknuo se Petar Kružić
Klis je 1537. ipak pao, a uskoci su preseljeni u Senj
Osmanlije su u drugoj polovici 16. st. osvojili velike dijelove Hrvatske koja se počela nazivati ostatcima ostataka
Novi pokušaj prodora Osmanlija prema Beču zaustavljen je 1566. kod Sigeta čiju je obranu vodio Nikola Šubić Zrinski
Osmanlijska osvajanja bila su zaustavljena kod Siska 1593.
ŽIVOT OSVOJENOM PODRUČJU - BOSANSKI PAŠALUK VOJNA KRALJINA
Na osvojenim područjima Osmanlije su provodili islamizaciju (širenje islama)
Osvajanja ostavila velike i trajne posljedice na Hrvatskom prostoru. (Gubitak prostora, iseljavanje, prekid veze između Dalmacije i kontinetalne Hrvatske te gospodarskog nazadovanja, naseljavanje Vlaha)
Habsburgovci su u 16. st. stvorili Vojnu kraljinu - sustav obrambenih utvrda koji je trebao spriječiti osmanlijske prodore u Hrvatsku
Vojna kraljina se djelila na Slavonsku, Bansku i Hrvatsku
Na napuštena područja Habsburgovci su naselili Vlahe
Ferdinand II. izdao je 1630. Vlaške statute
OSLOBOĐENJE HRVATSKIH KRAJEVA OD OSMANLIJA
Uzroci slabljenja Osmanskog Carstva potkraj 16. stoljeća bili su: prestanak osvajanja, slabljenje vlasti sultana, gospodarsko i vojno zaostajanje te otpor kršćanskog stanovništva
Godine 1683 Osmanlije su pokušali osvojiti Beč i doživjeli veliki poraz
Osnovana je Sveta liga, u koju su ušle Habsburška Monarhija, Mletačka Republika i Poljska s ciljem oslobađanja Europe od Osmanija
Rat za oslobođenje vodio se od 1683. do 1699. i u njemu su veliku ulogu imali hrvati - Luka Ibrišimović (Slavonija) Marko Mesić (Lika) i Stojan Janković (Dalmacija)
Rat je završio mirom u Srijemskim Karlovcima godine 1699.
Oslobođena Lika, Krbava, područje oko rijeke Une, gotovo cijela Slavonija. Oslobođeni krajevi u Dalmaciji priključeni su Mletačkoj Republici.
Mehmed II
Žigmund Luksemburški
Bitka na Kosovu
Ferdinand Habsburški
Ivan Zapolja
Matija Korvin
Bitka na Krbavskom polju
Bitka na Mohačkom polju
Petar Kružić
Nikola Jurišić
Nikola Šubić Zrinski
:
Ferdinand II
*
Izradila: Vida Lojber, 6.a 22.5.2020.
