Reformacija i katolička obnova
Rimokatolička crkva najveći feudalni zemljoposjednik Europe
Kmetovi plaćaju crkvi poreze
Crkva gomila materijalna dobra
Duhovni nauk se zapuštao, a u samostanima se raskošno živjelo
Crkva polako propada u duhovnom i moralnom smislu
Papa Lav X. raspisao prodaju oprosta 1517.
Oprost je bio komad papira kao dokaz da onaj koji je platio neće biti kažnjen zbog svojih grijeha
Tko je više platio dobio je veći oprost
Indulgencija je prodaja oprosta koju su odobravali pape da skupe što više novca
Reformacija je pokret čiji je cilj bila reforma katoličke crkve
Martin Luther, njemački redovnik suprostavlja se onome što je smatrao zlouporabom moći crkve
Napada postupke crkve i 1517. objavljuje proglas s 95 teza
Tvrdi da ljudi ne mogu doći u nebo dajući novac crkvi
Sve što je bitno za religiju nalazi se u Bibliji
Odbacuje papinstvo i svećenstvo pitajući se odakle papi pravo da bude na čelu Crkve
Crkveni svećenik je samo učitelj i pomagać i ima jednaka prava kao i svaki drugi vjernik
Njegove ideje su se brzo širile, imao je mnogo pristaša. Katolička crkva ga je izopćila iz Crkve
Lutherovi pristaše zbog protestiranja su dobili ime protestanti, a pokret je nazvan protestantizam
Crkva pokreće protureformacijski pokret
Nastojali su se boriti protiv velikog crkvenog utjecaja na političke i društvene prilike
Dolazi do vala prosjeda koji je prerastao u Veliki seljački rat
Sredinom XVI. st. reformacija se širi izvan njemačkih granica, najviše po sjevernoj Europi
Pojavljuju se novi smjerovi u protestantizmu
Kalvinizam, osnivač Jean Calvin u Švicarskoj. Ukinuli su biskupe i svećenike, iz crkve makli sve ukrase, nisu smijeli nositi luksuznu odjeću. Proširili su se na Nizozemsku, Mađarsku, Škotsku i južne dijelove Francuske
Zahvaljujući europskim osvajačima i doseljenicima protestantizam se proširio na sjevernoamerički kontinent, gdje se razgranao u mnogo novih smjerova
Henrik VIII. u Engleskoj proglašava samostalnu anglikansku crkvu neovisnu o papi, ukida katoličke samostane u Engleskoj i zapljenjuje crkvena imanja
U Hrvatskoj protestantizam ne uspijeva, jer zbog osmanlijskih osvajanja u XVI. st. ostaje bez dijela teritorija te se okreče crkvi za pomoć u vraćanju izgubljene zemlje
- ugarski sabor je potvrdio da je katolička vjera jedina priznata u Hrvatskoj da bi se spriječilo seljenje protestanata iz Ugarske u Hrvatsku
Reformacija u Hrvatskoj se širila samo na rubnim dijelovima, Istra, Primorje i Međimurje
Istarski protestanti bave se pisanjem, prevođenjem i tiskanjem knjiga. Ističe se Matija Vlačić Ilirik, Stjepan Konzul Istranin i Auntun Dalmatin
Sredinom XVI. st. zbog spremnosti novih papa da provedu određene promjene katolička crkva ponovno raste te se to razdoblje zove katolička obnova
- papa Pavao III. saziva tridentski koncil koji je trajao 18 godina s prekidima
Uvedene su mjere za obnavljanje discipline među svećenstvo
Donesene odredbe o osnivanju škola za svećenike
Papa Pavao III. dopustio rad crkvenom redu Družbe Isusove - isusovci ili jezuiti.Osnovao ih je sredinom XVI. st. Ignacije Loyola
Njihova glavna zadaća je bila borba protiv protestantizma i širenje katoličke vjere među nepokrštenim narodima u novootkrivenim zemljama
Družba je bila vojnički ustrojena, na čelu se nalazio general. imali su različite zadaće: propovjedništvo, brigu za bolesne, gimnazijsku nastavu, školovanje svećenika, diplomatske zadatke i misije u prekomorskim zemljama
Utemeljitelj misionarske djelatnosti isusovaca bio je Franjo Ksaverski koji je djelovao u Indiji, na Cejlonu i u Japanu
U Hrvatskoj se isticao biskup Juraj Drašković utemeljitelj sjemeništa u Zagrebu. Zahvaljujući isusovačkom redu obnavljaju se mnoga učilišta i osnivaju škole. Zagrebačka isusovačka škola 1669. postaje prvo hrvatsko sveučilište
Nakon Tridentskog koncila crkva se uspješnije suprostavlja reformaciji
Pape se trude ponovo pridobiti izgubljena područja utjecaja, te su se često oslanjali na političke i vojne sile svjetovnih vladara
Neprestani sukobi su doveli do Tridesetogodišnjeg vjersko - političkog rata u prvoj polovici XVII. st. u Europi (1618. - 1648.)
Protestantima se priključuje Francuska zbog rivalstva s Habsburgovcima
Sukobili su se katolici predvođeni Habsburgovcima i protestanti (Švedska, Danska, Engleska)
Rat se vodio uglavnom na njemačkom području. Nakon 30. g. zaključen je mir
Kao rezultat rata učvršćuje se njemačka podjela na brojne teritorije, od kojih su sve imale gotovo suverenitet. To je bila velika slabost Svetog Rimskog carstva. Tridesetogodišnji rat je preuredio prethodnu raspodjelu snaga. Taj rat pokazuje da Španjolska polako tone vojno i politički. Dok je Španjolska bila zauzeta ratom sa Francuskom, Portugal je postao neovisan 1640, nakon 60 godina pod španjolskom vlašću. Kuća Braganca je postala nova portugalska dinastija. Španjolska je bila konačno prisiljena da prizna neovisnost Nizozemske. Francuska je postala dominantna sila u Europi.
Marijeta Jelinčić 6. r.
Hrvati su bili vojnici konjanici koji su sudjelovali u raznim bitkama, pa tako i u tridesetogodišnjem ratu, i bili na glasu da ih nije lako ubiti. Prvi veći trag Hrvati su ostavili pri opsadi Magdeburga
1634., koju je vodio Johann Tilly. Nosili su marame oko vrata i tako ih je bilo lako razlikovati od ostalih sudionika u borbi. Zbog asocijacije na njih te marame su dobile naziv po njima Croati i s vremenom je ostao naziv kravata. Izvor: file:///C:/Users/U%C4%8CITELJ-4/Downloads/Vladimir_Huzjan_Pokusaj_otkrivanja_nastanka_i_razvoja_kravate.pdf