Reformacija i katolička obnova

Rimokatolička crkva najveći feudalni zemljoposjednik Europe

Kmetovi plaćaju crkvi poreze

Crkva gomila materijalna dobra

Duhovni nauk se zapuštao, a u samostanima se raskošno živjelo

Crkva polako propada u duhovnom i moralnom smislu

Papa Lav X. raspisao prodaju oprosta 1517.

Oprost je bio komad papira kao dokaz da onaj koji je platio neće biti kažnjen zbog svojih grijeha

Tko je više platio dobio je veći oprost

papa lav x

Indulgencija je prodaja oprosta koju su odobravali pape da skupe što više novca

Reformacija je pokret čiji je cilj bila reforma katoličke crkve

Martin Luther, njemački redovnik suprostavlja se onome što je smatrao zlouporabom moći crkve

Napada postupke crkve i 1517. objavljuje proglas s 95 teza

martin luther

Tvrdi da ljudi ne mogu doći u nebo dajući novac crkvi

Sve što je bitno za religiju nalazi se u Bibliji

Odbacuje papinstvo i svećenstvo pitajući se odakle papi pravo da bude na čelu Crkve

Crkveni svećenik je samo učitelj i pomagać i ima jednaka prava kao i svaki drugi vjernik

Njegove ideje su se brzo širile, imao je mnogo pristaša. Katolička crkva ga je izopćila iz Crkve

Lutherovi pristaše zbog protestiranja su dobili ime protestanti, a pokret je nazvan protestantizam

Crkva pokreće protureformacijski pokret

Nastojali su se boriti protiv velikog crkvenog utjecaja na političke i društvene prilike

Dolazi do vala prosjeda koji je prerastao u Veliki seljački rat

vsr

Sredinom XVI. st. reformacija se širi izvan njemačkih granica, najviše po sjevernoj Europi

Pojavljuju se novi smjerovi u protestantizmu

Kalvinizam, osnivač Jean Calvin u Švicarskoj. Ukinuli su biskupe i svećenike, iz crkve makli sve ukrase, nisu smijeli nositi luksuznu odjeću. Proširili su se na Nizozemsku, Mađarsku, Škotsku i južne dijelove Francuske

Zahvaljujući europskim osvajačima i doseljenicima protestantizam se proširio na sjevernoamerički kontinent, gdje se razgranao u mnogo novih smjerova

calvin

Henrik VIII. u Engleskoj proglašava samostalnu anglikansku crkvu neovisnu o papi, ukida katoličke samostane u Engleskoj i zapljenjuje crkvena imanja

U Hrvatskoj protestantizam ne uspijeva, jer zbog osmanlijskih osvajanja u XVI. st. ostaje bez dijela teritorija te se okreče crkvi za pomoć u vraćanju izgubljene zemlje

  1. ugarski sabor je potvrdio da je katolička vjera jedina priznata u Hrvatskoj da bi se spriječilo seljenje protestanata iz Ugarske u Hrvatsku

Reformacija u Hrvatskoj se širila samo na rubnim dijelovima, Istra, Primorje i Međimurje

Istarski protestanti bave se pisanjem, prevođenjem i tiskanjem knjiga. Ističe se Matija Vlačić Ilirik, Stjepan Konzul Istranin i Auntun Dalmatin

Sredinom XVI. st. zbog spremnosti novih papa da provedu određene promjene katolička crkva ponovno raste te se to razdoblje zove katolička obnova

  1. papa Pavao III. saziva tridentski koncil koji je trajao 18 godina s prekidima

Uvedene su mjere za obnavljanje discipline među svećenstvo

Donesene odredbe o osnivanju škola za svećenike

Papa Pavao III. dopustio rad crkvenom redu Družbe Isusove - isusovci ili jezuiti.Osnovao ih je sredinom XVI. st. Ignacije Loyola

Njihova glavna zadaća je bila borba protiv protestantizma i širenje katoličke vjere među nepokrštenim narodima u novootkrivenim zemljama

Družba je bila vojnički ustrojena, na čelu se nalazio general. imali su različite zadaće: propovjedništvo, brigu za bolesne, gimnazijsku nastavu, školovanje svećenika, diplomatske zadatke i misije u prekomorskim zemljama

Utemeljitelj misionarske djelatnosti isusovaca bio je Franjo Ksaverski koji je djelovao u Indiji, na Cejlonu i u Japanu

Franjo-Ksaverski

U Hrvatskoj se isticao biskup Juraj Drašković utemeljitelj sjemeništa u Zagrebu. Zahvaljujući isusovačkom redu obnavljaju se mnoga učilišta i osnivaju škole. Zagrebačka isusovačka škola 1669. postaje prvo hrvatsko sveučilište

Nakon Tridentskog koncila crkva se uspješnije suprostavlja reformaciji

koncil

Pape se trude ponovo pridobiti izgubljena područja utjecaja, te su se često oslanjali na političke i vojne sile svjetovnih vladara

Neprestani sukobi su doveli do Tridesetogodišnjeg vjersko - političkog rata u prvoj polovici XVII. st. u Europi (1618. - 1648.)

Protestantima se priključuje Francuska zbog rivalstva s Habsburgovcima

Sukobili su se katolici predvođeni Habsburgovcima i protestanti (Švedska, Danska, Engleska)

Rat se vodio uglavnom na njemačkom području. Nakon 30. g. zaključen je mir

Kao rezultat rata učvršćuje se njemačka podjela na brojne teritorije, od kojih su sve imale gotovo suverenitet. To je bila velika slabost Svetog Rimskog carstva. Tridesetogodišnji rat je preuredio prethodnu raspodjelu snaga. Taj rat pokazuje da Španjolska polako tone vojno i politički. Dok je Španjolska bila zauzeta ratom sa Francuskom, Portugal je postao neovisan 1640, nakon 60 godina pod španjolskom vlašću. Kuća Braganca je postala nova portugalska dinastija. Španjolska je bila konačno prisiljena da prizna neovisnost Nizozemske. Francuska je postala dominantna sila u Europi.

Marijeta Jelinčić 6. r.

Hrvati su bili vojnici konjanici koji su sudjelovali u raznim bitkama, pa tako i u tridesetogodišnjem ratu, i bili na glasu da ih nije lako ubiti. Prvi veći trag Hrvati su ostavili pri opsadi Magdeburga
1634., koju je vodio Johann Tilly. Nosili su marame oko vrata i tako ih je bilo lako razlikovati od ostalih sudionika u borbi. Zbog asocijacije na njih te marame su dobile naziv po njima Croati i s vremenom je ostao naziv kravata. Izvor: file:///C:/Users/U%C4%8CITELJ-4/Downloads/Vladimir_Huzjan_Pokusaj_otkrivanja_nastanka_i_razvoja_kravate.pdf

povijest-kravate1-l