Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Osmanska osvajanja u Hrvatskoj, Nastanak obrambenog rata, Rat za…
Osmanska osvajanja u Hrvatskoj
Borbe Hrvata s Osmanlijama u 15. stoljeću
godine na prijestolje dolazi Matija Korvin
Osmanlije nakon osvajanja Bosne 1463. godine dolaze do
granice njegova kraljevstva
Nakon što je Frankopanima oduzeo Senj, osnovao je Senjsku Kapetaniju
Krbavska bitka
Nakon smrti Matije Korvina 1490. godine za kralja je izabran Vladislav II. Jagelović
Nije bio jak kao Matija pa je sustav obrane popuštao,
a osmanlijske provale u Hrvatsku bile su sve češće
hrvatski ban Emerik Derenčin odlučio ih je presresti
U sukobu koji se dogodio kod Udbine na Krbavskom polju 1493. godine Hrvatska vojska doživila je težak poraz
POSLJEDICE: golemi gubitak ljudstva, oslabljena demografska slika južne Hrvatske
Poginuli su brojni hrvatski plemići
Nakon poraza hrvatska se obrana nije uspjela oporaviti
Bio je kratkotrajni uspjeh pojedinaca koji bi porazili osmansku vojsku
Najviše se isticao hrvatski ban i biskup Petar Berislavić, koji je u bitci kod Dubice 1513. godine porazo Osmanlije
Vladislava II. Jagelovića naslijedio je njegov sin Ludovik II.
Na Osmansko prijestlje dolazi Sulejman Veličanstveni
Godine 1521. Osmanlije osvajaju Beograd
Padom utvrde Knina 1522. godine Osmanlijama je bio otvoren put prema Dalmaciji
Zauzimanjem Osijeka 1526. godine Osmanlijama je bio otvoren put prema Ugarskoj
U BITCI NA MOHAČKOM POLJU 1526. godine ugarska je vojska doživjela težak poraz
POSLJEDICE: država u rasulu
Izbor Habsburgovaca za hrvatske kraljeve
Doba najveće osmanske opasnosti
Život na osvojenom području - Bosanski pašaluk. Vojna krajina
Nastanak obrambenog rata
Utvrda južno od Velebita - Klis
Bitka kod Sigeta
Obranom Klisa rukovodio je Petar Kružić, a posadu su činili uskoci, prebjezi iz zemalja koje su Osnovali Osmanlije
Prodor Osmanlija 1532. godine zaustavio je kod utvrde Kiseg
Nikola Jurišić
Sulmenaj I. veličanstveni pokrenuo je novi pohod na Beč 1566. godine
Glavnina vojske dolazi do utvrđenog grada Sigeta, koji je branio Nikola Šubić Zrinski
POSLJEDICE: smrt Sulejmana
Rat za oslobađanje od Osmanlija
U borbama za oslobađanje Slavonije istaknuo se Luka Ibrišimović
Pri oslobađanju Like i Krbave važnu ulogu imao je svećenik Marko Mesić
U sjevernoj Dalmaciji borbe je predvodijo Stojan Janković
Šesnaestogodišnje ratovanje završeno je mirom u Srijemskim Karlovcima 1699. godine.
Borbe za prijestolje
Između Ferdinanda Habsburškog i Ivana Zapolje te njihovih pristaša izbio je građanski rat, koji su iskoristili Osmanlije
rat je završio 1538. , kada se Ivan Zapolja odrekao prava na Slavoniju, Hrvatsku I Damaciju
Hrvatska je izborom Ferdinanda Habsburškog ušla u novu državnu zajednicu s Hasburškom Monarhijom
Takva državna zajednica naziva se PERSONALNA UNIJA
Ostatci ostataka
Osmanlije su 1552. godine osvojili Viroviticu i Čazmu
godine u osmalijske ruke pada Klis
Ferdinand je sklopio petogodišnje primirje sa sultanom Sulejmanom
U obrani Klisa istaknuo se Petar Kružić
Uspostava Vojne krajine
Hrvatsko-slavonska vojna krajina
Od Drave do Kupe prostirala se Slavonska krajina, Varaždin sjedište
Od Kupe do mora prostirala se Hrvatska krajina, Karlovac sjedište
Banska krajina
Dolazak Habsburga na hrvatsko prijestolje
Nakon smrti Ludovika II. Jagelovića postavilo se pitanje tko će biti novi vladar države
Hrvatsko plemstvo na saboru u Cetingradu 1527. godine za kralja je izabralo Ferdinanda Habsburškog
Slavonsko plemstvo iste godine na saboru u Dubravi izabralo za kralja Ivana Zapolju
Zaustavljanje osmanskih osvajanja i posljedice
Osmanlijska osvajanja bila su zaustavljena kod Siska.
Rat je trajao do 1606. godine
Žitvanski mir bio je sporazum dviju ravnoptavnih strana
Oslobađanje hrvatskih krajeva od Osmanlija
Habsburgovci
potkar 13. stoljeća njemački su knezovi za cara Svetog Rimskog Carstva izabrali Rudolfa Habsburškog
Krajem 15. i 16.stoljeća Habsburgovci su ojačali svoju vlast i proširili posjede
Bosanski pašaluk
1580. godine stvoren je Bosanski pašaluk
islamizacija - širenje islamske vjere i kulture
Franjevci i islamska kultura
Jedini koji su mogli slobodno djelovati i obavljati katoličku vjersku službu bili su Franjevci
Iseljavanje Hrvata
Bosna u 15.st prva pada u Osmansku vlast, prva iseljavanja Hrvatskog stanovništva počela su upravo iza nje.
Kriza Osmanskog Carstva
od kraja 16.st počinje kriza Osmanskog Carstva
UZROCI : prestanak osvajanja, slabljenje vlasti sultana, gospodarsko i vojno zaostajanje te otpor kršćanskog stanovništva
Veliki bečki rat
Osnovana je Sveta liga, u koju su ušle Habsburška Monarhija, Mletačka Republika i Poljska s ciljem oslobađanja Europe od Osmanlija
Osmanlije pokušavaju osvojiti Beč, ali doživjeli su veliki poraz
Vlaški statuti
Ferdinand II. 1630. godine izdao je Vlaške statute
Izradio : Roko Raguz, 6.a
