Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Hrvatska u sklopu Habsburške monarhije u drugoj polovici 19. i na početku…
Hrvatska u sklopu Habsburške monarhije u drugoj polovici 19. i na početku 20. stoljeća
Hrvatska u doba Bachova apsolutizma
Bachovi husari- apsolutistički činovnici koji su provodili germanizaciju
u doba neoapsolutizma onemogućeno svako društveno djelovanje i sloboda tiska
uvođenjem neoapsolutizma započinje još jača germanizacija
Općim građanskim zakonikom uvedena jednakost pred zakonom i poreznim obvezama
Bachov apsolutizam, vojno-činovnički centralizam
do sloma neoapsolutizma dolazi zbog velikih dugova i prazne državne blagajne
Patent o zemljišnom rasterećenju
20.listopada 1860. Listopadska diploma- ukidanje apsolutizma
Hrvatska u dvojnoj monarhiji
važno državno pitanje- odrđenje odnosa Kraljevine Hrvatske i Slavonije prema Kraljevini Ugarskoj
3 političke grupacije: Narodna stranka, Unionistička stranka, Stranka prava
Hrvatska odbija poslati svoje predstavnike u Carevinsko vijeće jer bi time dala potporu za uvođenje centralizma
Samostalna narodna stranka
Austro-Ugarska Monarhija
Austro-Ugarskom nagodbom postaju zasebne, ravnopravne države sa odvojenim parlamentima i vladama
srpnja 1868. Hrvatsko-ugarska nagodba koju su zaključile Kraljevina Dalmacija, Hrvatska, Slavonija i Kraljevina Ugarska
Hrvatski sabor počeo sa zasjedanjem
Riječka krpica- krivotvorina Hrvatsko-ugarske nagodbe
7.listopada 1871. Rakovečka buna- Eugen Kvaternik podigao bunu nezadovoljan položajem u kojem se Hrvatska našla nagon Nagodbe, buna je ubrzo ugušena, a njeni vođe ubijeni
Modernizacija Hrvatske
Zakon o pučkom školstvu 1874.
u vrijeme Mažuranića snažan kulturni i znanstveni napredak
započinje modernizacija hrvatskog društva
Matica Ilirska mijenja naziv u Matica Hrvatska
za bana je izabran Ivan Mažuranić, prvi hrvatski ban neplemićkog podrijetla
okupacijom Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske nestala je potreba za Vojnom Krajinom
Mažuranić na vlastiti zahtjev razriješen banske dužnosti
Mažuranić se zalagao za razvojačenje Vojne krajine
Preporod Hrvata u Dalmaciji, Istri i ostalim zemljama Monarhije
osnovana Matica dalmatinska
Narodnjaci pobijedili na općinskim izborima u Splitu, a 1883. hrv. jezik proglašen službenim jezikom u upravi i školstvu na prostoru Dalmacije
Autonomaši zahtijevali autonomiju Dalmacije u Monarhiji
Narodnjaci su se borili za sjedinjenje Dalmacije s Banskom Hrvatskom i za uvođenje hrv.jezika u upravu i školstvo
preporodni pokret u Istri započinje 1853. kada Pula postaje glavna ratna luka Habs.Monarhije
u Dalmaciji 2 političke struje: narodnjaci i autonomaši
Istarski sabor
Hrvatsko-slovenska stranka pobijeđuje na izborima, time je označena pobjeda hrvatske nacionalne ideje u Istri
Narodni preporod bačkih Hrvata započinje Zakonom o manjinama 1868. koji je omogućio pokretanje manjinskih institucija, preporod započeo biskup Ivan Antulović
Za narodni preporod gradišćanskih Hrvata zaslužan je svećenik Mate Meršić Miloradić
Hrvatska potkraj 19.stoljeća
novi ban Ladislav Pejačević, pojačana mađarizacija
na javne institucije postavljeni grbovi s hrvatsko-mađarskim natpisima
hrvatsko-mađarski pregovori o ujedinjenju Krajine i Banske Hrvatske završeni
time je došlo do kršenja Nagodbe, započinje protumađarski pokret (narod uništio nezakonite natpise)
Odluka o ukidanju Vojne krajine
novi ban Khuen-Hedervary, bansku čast obnašao do 1903.
u zagrebačkom srpskom listu objavljen članak ''Do istrage naše ili vaše'' koji j edoveo do velikih protusrpskih prosvjeda
uvod u još veće protumađarske prosvjede 1903.
Gospodarske prilike i položaj radništva
u posljednja dva desetljeća 19.stoljeća krenuo veliki val emigranata
Socijal-demokratska stranka Hrvatske i Slavonije, 1.politička stranka hrvatskih radnika
nakon poslanice ''Rerum novarum'' pape Lava XIII iz 1891.
Kultura u Hrvatskoj na prijelazu stoljeća
glazbenik: Ivan Zajc
velika generacija hrv. romanopisaca: Ante Kovačić, Vjenceslav Novak, Eugen Komičić, Ksaver Šandor Gjalski, Josip Kozarac
kipar: Ivan Meštrović
dvije poznate književnice: Ivana Brlić- Mažuranić, Marija Jurić Zagorka
ugledni hrvatski slikari: Ferdo Quiquerez, Bela Čikoš Sesija, Celestin Medović, Vlaho Bukovac, Oton Iveković, Slava Raškaj
Hrvatska na početku 20.stoljeća
Čista stranka prava Josipa Franka zastupala je ideju oslobođenja mađarskog pritiska uspostavom bliske suradnje sa vladarom
ulazak hrvatskog seljaštva u politiku
političke stranke traže ujedinjenje hrvatskih zemalja
Antun i Stjepan Radić 1904. osnovali Hrvatsku pučku seljačku stranku
Hrvatska stranka, do 1918. glavna hrv.politička stranka
Riječka rezolucija
politika ''novog kursa'' doživljava slom jer su se ugarski političari sporazumjeli sa bečkim Dvorom
ideja o ''novom kursu'' hrvatske politike
