Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
OPSKRBA I OBRANA NAŠEG ORGANIZMA, unnamed, moguće ispraviti pomoću…
OPSKRBA I OBRANA NAŠEG ORGANIZMA
KRV
krvna tjelešca:
ERITROCITI/CRVENE KRVNE STANICE
sadrže hemoglobin koji krvi daje crvenu boju
hemoglobin sadrži željezo za koje se veže kisik
prenose kisik do stanica, a ugljikov dioksid do pluća
najbrojnije krvne stanice
nemaju jezgru
nastaju u koštanoj srži
LEUKOCITI/BIJELE KRVNE STANICE
imaju jezgru
nastaju u koštanoj srži, limfnim čvorovima i slezeni
obrana organizma od bolesti
fagocitoza
kada naiđu na virus ili bakteriju, uvlače ih u citoplazmu i razgrađuju
više vrsta
granulociti
limfociti
monociti
KRVNA PLAZMA
čini ju 90% voda s otopljenim bjelančevinama, soli, ugljikohidratima...
prenosi hranjive tvari, hormone i vitamine do stanica
iz stanica odnosi štetne i otpadne tvari
TROMBOCITI/KRVNE PLOČICE
zgrušavanje krvi
nastaju u koštanoj srži
uloga:
prijenos hranjivih, štetnih tvari, hormona i regulacija topline
prijenos kisika i ugljikova dioksida
KRVNE GRUPE:
A
sadržava antigene A na površini eritrocita i protutijela anti B u plazmi
B
sadržava antigene B na površini eritrocita i protutijela anti A u plazmi
AB
sadržava antigene A i B na površini eritrocita i nema protutijela u plazmi
0
nema antigena na površini eritrocita i sadrži protutijela anti A i B
Rh-faktor
određuje prisutnost ili odsutnost Rh-antigena na površini eritrocita
Rh-pozitivna(Rh+)- Rh-antigen prisutan
A+, B+, AB+, 0+
Rh- negativan(Rh-)-Rh-antigen odsutan
A-, B-, AB-, 0-
transfuzija krvi
pretakanje krvi davatelja u krv primatelja
AB krvna grupa je univerzalni primatelj, 0 je univerzalni davatelj
ukoliko osoba izgubi više od 30% krvi
KRVOTOK
SRCE
sastav:
lijeva strana(arterijska)
lijeva klijetka i preklijetka
desna strana (venska)
desna klijetka i pretklijetka
srčani zalistci
sprečavaju vraćanje krvi
između lije klijetke i aorte te između desne klijetke i plućne arterije
uloga:
pumpa krv kroz žile
građa i smještaj:
mišićni organ
veličine stisnute šake
između dva pluća krila, malo više nalijevo
ovojnica od vezivnog tkiva
oko 300 grama
KRVNE ŽILE
arterije
uloga:
odvode arterijsku krv iz srca
bilo/puls- ritmičko pokretanje krvi u arterijama
krvni tlak
pritisak krvi na stijenke arterija
mjeri se tlakomjerom
120/80Hg normalan tlak
građa:
debele i elastične stijenke
aorta:
najveća arterija
izlazi iz lijeve klijetke srca
prenosi arterijsku krv po tijelu
vene
uloga:
dovode vensku krv u srce
građa:
stjenke mlohave i tanke
venski zalistci- sprječavaju vraćanje krvi
kapilare:
uloga:
povezuju ogranke arterija i vena
izmjena tvari između krvi i stanica
građa:
najtanje krvne žile
MALI/PLUĆNI KRVOTOK
započinje u desnoj srčanoj klijetki
iz desne srčane klijetke venska krv odlazi u plućnu arterije
plućnom arterijom vodi se krv do pluća
u plućima se krv obogaćuje kisikom i događa se izmjena plinova
arterijska krv sada ide plućnom venom nazad u srce
završetak malog krvotoka je u lijevoj pretklijetki
VELIKI/TJELESNI KRVOTOK
započinje u lijevoj srčanoj klijetki
aorta odvodi arterijsku krv po tijelu
stanicama prenosi kisik i preuzima ugljikov dioksid pa krv postaje venska
šupljom venom se venska krv vraća u desnu pretklijetku
BOLESTI
KRVI:
slabokrvnost/anemija
manjak eritrocita i željeza u krvi
simptomi: slabokrvnost, umor, blijedilo, vrtoglavica
leukemija/ rak krvi
bolest koštane srži i limfnih čvorova
povećanje broja nezrelih leukocita koji imaju smanjenu sposobnost da obrane organizam
simptomi: umor, slabost, krvarenje, blijedoća...
hemofilija
nasljedna bolest
nemogućnost zgrušavanja krvi pri ozljedama
prijenos s majke na muško dijete
uzrok: mutirani recesivni gen na X kromosomu
KRVNIH ŽILA
asteroskleroza
sužavanje arterija i gubitak elastičnosti te manji protok krvi
uzrok: taloženje masnoća na unutarnjim stijenkama arterije
uzroci: pušenje, hrana bogata šećerom...
posljedice: razvoj bolesti srca, povišenje krvnog tlaka
tromboza
uzrok: stvaranje krvnog ugruška(tromba) u krvinm žilama
mogućnost pucanja krvnih žila
SRCA
srčana kap/ srčani udar
posljedica prekida toka krvi(začepljenje ili pucanje krvne žile)
odumire dio srčanog mišića
simptomi: bol u prsima
slabljenje srčanih zalistaka
dovodi do poremećaja njihove funkcija
uzrok: neliječenje nekih bolesti
KRVARENJE
vanjsko
vidljivo na površini tijela
prva pomoć: pritisnuti na mjesto gdje prolazi arterija, pritiskom kompresivnim zavojem
unutarnje
izljev krvi u tjelesne šupljin, šuplje organe i mišiće
simptomia: nesvjestica, jaka žeđ, mučnina...
prva pomoć: utopliti i pozvati hitnu pomoć
LIMFNI SUSTAV
LIMFA
prozirna žućkasta tekućina
sastoji se od krvne plazme, bjelančevina, masti i limfocita
NASTANAK:
u međustaničnom prostoru cijeđenjem krvne plazme kroz stijenke arterijskih kapilara
krvna plazma s otopljenim tvarima dospijeva u međustanični prostor te dolazi do izmejene tvari između stanica i izvanstanične tekućine
većinski ta tekućina se vrati u kapilare, a manji dio s molekulama masti, ulazi u limfne kapilare i tvore limfu
limfne se kapilare udružuju u veće limfne žile duž kojih se nalaze limfni čvorovi u kojima se limfa obogaćuje limfocitima
teče u smjeru srca
ulijeva se u šuplju venu i pridružuje krvotoku
ULOGA:
vraća hranjive tvari u krvotok
uklanja višak vode iz međustaničnog prostora
čisti međustanični prostor
sudjeluje u obrani od bolesti
limfne žile
tanke stijenke
brojnost zalistaka-jednosmjerno krretanje limfe prema srcu
limfni organi
koštana srž
proizvodi eritrocite i limfocite
timus
uloga dozrijevanja limfocita
krajnici/mandule
nakupine limfnih čvorova
sprječavaju ulazak štetnih tvari u organizam
upala krajnika- natečeni i crveni krajnici, otežano gutanje, bol u grlu
limfni čvorovi
duž limfnih žila
uloga: stvaranje limfocita i filtriranje limfe(uništava bakterije, viruse, tumorske stanice...)
u području vrata, prepona, ispod pazuha i oko probavnih organa
ako su limfni čvorovi povećani i mogu se napipati došlo je do upale limfnih čvorova
slezena
spremnik krvi
filtrira krv od uzročnika bolesti
razgrađuje dotrajale eritrocite
stvara limfocite
IMUNOSNA REAKCIJA
pokreće se kada u organizam uđe bakterija ili virus te limfociti njih prepoznaju kao antigene(strane bjelančevine)
nakon prepoznavanja antigena, limfociti stvaraju specifična protu(anti)tijela
protutijela su obrambene bjelančevine koje imaju ulogu zaštite organizma
vežu se za antigene i onesposobljavaju ih
u krvi i limfi
djeluju specifično- kao otvaranje brave točno određenim ključem
IMUNOST/OTPORNOST
sposobnost organizma da se brani od virusa, bakterija i izmijenjih stanica
UROĐENA
dobivamo od majke preko posteljice/sisanjem
nije specifično već štiti bebe u prvim mjesecima od svih antigena
STEČENA
dobivamo nakon što prebolimo neku bolest(zaušnjaci, vodene kozice, ospice...)
u vrijeme bolesti organizam stvara specifična protutijela koje ostaju do kraja života u krvi i cijeli nas život štite od te bolesti
UMJETNA
dobivamo cijepljenjem
cjepivom se unose oslabljeni uzročnici zarazne bolesti bez mogućnosti uzrokovanja bolesti, no potiču proizvodnju protutijela
npr. cijepljenje protiv tuberkuloze, dječje paralize...
mogu se unijeti i gotova protutijela
ALERGIJA
obrambena imunosna reakcija organizma na neškodljive tvari iz okoliša
alergeni su tvari koji uzrokuju alergije jer je organizam preosjetljiv na njih
najčešći alergeni:pelud, kućna prašina, perje, životinje, hrana
simptomi: kožni osip, suzenje očiju, dišni problemi, kihanje(curenje, začepljenost nosa)
GUBITAK IMUNOSTI
AIDS/SIDA
sindrom stečenog gubitka imunosti
uzrok: HIV
manjak limfocita slabi sposobnost organizma da se brani od bolesti
neizlječiva
načini zaraze: putem krvi, spolnim odnosom, sisanjem, nesteriliziranim iglama...
ORGANI ZA DISANJE I GLAS
dišni sustav
nos
prilikom udisaja kroz njega ulazi zrak
u nosnoj šupljini pomoću dlačica se zrak vlaži, zagrije i pročišćava
ždrijelo
provodi zrak do grkljana
nastavlja se na usnu i nosnu šupljinu
dio probavnog i dišnog sustava
grkljan
hrskavični organ
s prednje strane vrata između ždrijela i dušnika
grkljanski poklopac- otvara se kad dišemo, a zatvara kad gutamo zalogaj
dušnik
cijev duga 12 cm, promjer 2 cm
hrskavični prsteni osiguravaju stalni prolaz do pluća
grana se na dvije dušnice/bronhe, a svaka ulazi u jedno plućno krilo
stanice im sadržavaju dlačice koje pročišćavaju zrak
pluća
zaštićena prsnim košem
dva plućna krila- desno 3 režnja, a lijevo 2
plućni mjehurići/ alveole
zbog njih su pluća spužvaste građe
obavijeni mrežom krvnih kapilara
izmjena plinova s kapilarama
UDISAJ
ošit/dijafragma dijeli prsnu od trbušne šupljine
međumembreni mišići se opuštaju--> rebra se podižu-->ošit se steže i spušta-->volumen prsnog koša se povećava-->tlak u plućima se smanjuje
IZDISAJ
međumembreni mišići se stežu--> rebra se spuštaju-->ošit se podiže i opušta-->volumen prsnog koša se smanjuje-->tlak u plućima se povećava
plućno disanje
proces izmjene plinova između plućnih mjehurića i kapilara
procesom difuzije iz plućnih mjehurića kisik ulazi u kapilare, a iz kapilara ugljikov dioksid ulazi u plućne mjehuriće
O2 će se prenijeti u sve stanice u tijelu, a CO2 će se izdahnuti
stanično disanje
odvija se u mitohondrijima
šećer uz pomoć kisika oksidira i pritom nastaju ugljikov dioksid i voda, a oslobađa se energija
C6H12O6+6O2-->6CO2+6H2O+energija
GLAS
nastaje strujanjem zraka iz pluća kroz grkljan u kojem su smještene glasnice
glasnice
elastični nabori sluznice grkljana
pomiču se i odmiču stezanjem i otpuštanjem mišića
tijekom disanja razmaknute, a tijekom govora su primaknute
zrak iz pluća prolazi kroz uski otvor između glasnica, uzrokuje njihovo titranje i nastaje glas
govor
glas/zvuk koji proizvode glasnice se oblikuje u govor
u oblikovanju sudjeluju usne, jezik, zubi, usna i nosna šupljina
jačina glasa
ovisi o snazi zračne struje koja se potiskuje iz pluća u grkljan
visina glasa
ovisi o duljini glasnica
muškarci imaju veći grkljan, dulje glasnice koje sporije titraju nego kod žena- dublji glas
boja glasa
ovisi o načinu na koji zrak prolazi kroz usnu i nosnu šupljinu
možemo prepoznati ljude po boji glasa
poremećaji glasa i govora
promuklost
najčešći poremećaj glasa
uzrok: različite promjene na glasnicama, pijenje hladnog pića, deranje...
mucanje
poremećaj glasa u kojem normalan govor prekida često ponavljanje riječi, zaustavljanje, nemogućnost započinjanja riječi
tepanje
poremećaj u govoru u kojem se nepravilno izgovaraju pojedine riječi
nijemost
uzrok je teško oštećenje glasnica, središta za govor ili živca
nema lijeka
nemogućnost govora
gluhonijemost
naziv za poremećaj ukoliko se dijete rodi gluho i nije u stanju naučiti govoriti
BOLESTI DIŠNOG SUSTAVA
prehlada
zarazna bolest dišnog sustava
uzročnik: virus koji izaziva upalu nosne šupljine, ždrijela i grkljana
simptomi: curenje nosa, kihanje, kašljanje, umor, povišena temperatura
gripa
zarazna bolest
prijenos: kihanjem, kašljanjem
tijekom zime ili u proljeće
mogućnost cijepljenja, ali svake godine jer virus mutira
simptomi: visoka temperatura, kašalj, bolovi u mišićima...
bronhitis
upala dušnika i dušnica
posljedica prehlade, hunjavice...
uzročnik: razni virusi
simptomi: kašalj, umor, tresavica, visoka temperatura
angina
bakterijska upala ždrijela, krajnika ili limfnih čvorova
simptomi: jaka bol u ždrijelu, otežano gutanje, visoka temperatura
liječi se antibioticima
upala pluća
uzrok: bakterije/virusi
simptomi: visoka temperatura, bol u prsima, otežano disanje
liječenje anntibioticima, prestanak pušenja, mirovanje ...
tuberkuloza
(TBC)/sušica
zarazna bakterijska bolest
simptomi: kašalj, visoka temperatura, umor, noćno znojenje, krvavi ispljuvak
zaštita:cjepivo BCG, antibiotici
astma
nezarazna bolest dišnog sustava
uzrok:sušenje dišnih puteva i otežan protok zraka
izazivaju ju: alergeni, fizički napor, upala ždrijela, jake emocije
simptomi: jaki kašalj, otežano disanje
,,pumpica" pri astmatičnom napadu olakšava prolaz zraka
rak pluća
nezarazna bolest
zahvaća stanice pluća
širi se putem krvi i limfe na druge organe stvarajući metastaze
kod pušača, rudara, radnika u kemijskoj industriji
moguće liječenje ukoliko se otkrije na vrijeme
PRVA POMOĆ PRI GUŠENJU
nemogućnost prolaska zraka kroz grkljan u dušnik uzrokovano predmetom, ozljedom, suženjem dišnih puteva
znakovi: modra koža lica i usana, zvučno disanje, pokazivanje rukama prema vratu
1.
prići osobi koja se guši sleđa i obuhvatiti joj rukama struk
2.
stisnutu šaku jedne ruke staviti na trbuh u sredini između pupka i donjeg vrha prsne kosti
3.
drugom rukom obuhvatiti stisnutu šaku
4.
naglim i snažnim stezanjem ruku utisnuti šake u trbuh i snažno povući prema gore
5.
hvat ponavljati dok se ne izbaci predmet koji uzrokuje gušenje
moguće ispraviti pomoću logopeda
HEIMLICHOV ZAHVAT
