Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Hrvatska u sklopu Habzburške monarhije(Astro-ugarske) - Coggle Diagram
Hrvatska u sklopu Habzburške monarhije(Astro-ugarske)
Hrvatska u doba Bachova apsolutizma
Bachov apsolutizam --> vojno - činovnički centralizam
Uvođenjem neoapsolutizma započinje još jača germanizacija
Bachovi husari- apsolutistički činovnici koji su provodili germanizaciju ( naziv dobili po zelenim odorama sličnim onim ugarskih konjanika-husara)
NOVI APSOLUTIZAM
APSOLUTISTIČKE REFORME
Politički život u doba neoapsolutizma gotovo zamro
onemogućeno svako društveno djelovanje i sloboda tiska
Općim građanskim zakonikom uvedena jednakost pred zakonom i poreznim obvezama
Zagreb na poticaj bana Jelačića postaje jedinstvena teritorijalna i upravna cjelina
Patent o zemljišnom rasterećenju
spomenik u čast banu Jelačiću koji je postao simbolom hrvatskog otpora i narodnog ponosa
SLOM NEOAPSOLUTIZMA
carev apsolutizam izazvao otpor kod ugarskih, čeških i hrvatskih političara
veliki dugovi, prazna državna blagajna onemogućuju stvaranje moćne Monarhije
20.10.1860. Listopadska diploma-> ukidanje apsolutizma
Josip Šokčević, novi hrvatski ban
Hrvatska u dvojnoj monarhiji
HRVATSKI SABOR 1861. I STVARANJE POLITIČKIH PROGRAMA
Hrvatski sabor počinje sa zasjedanjem
raspravljao je o važnim državnopravnim pitanjima -> odnos Kraljevine Hrvatske i Slovenije prema Kreljevini Ugarskoj s obzirom na njihov prekid odnosa
stvaraju se 3 političke grupacije: Narodna stranka, Unionistička stranka, Stranka prava
AUSTRO-UGARSKA NAVODBA
Hrvatska odbija poslati svoje predstavnike u Carevinsko vijeće, smatraju da bi moglo doći do ponovnog uvođenja centralizma
raspuštanje sabora
Mažuranić zagovara što hitniji dogovor Hrvata s Austrijom, prije nego to učini Ugarska
Samostalna narodna stranka
dvojna država, Austro-Ugarska Monarhija
Austro-Ugarskom nagodbom Austrija i Ugarska su postale zasebne, ravnopravne države s odvojenim parlamentomi vladama
HRVATSKO-UGARSKA NAGODBA
24.srpnja 1868. Hrvatsko-ugarska nagodba
zaključile su je Kraljevina Dalmacija, Hrvatska, Slavonija i Kraljevina Ugarska kao ravnopravni činitelji
RIJEČKA KRPICA
Hrvatski sabor prihvatio je tekst nagodbe bez određivanja statusa Rijeke i njezinih kotara
izvorni tekst pisan je hrvatskim jezikom, a svojim potpisom kralj je potvrdio hrvatski primjerak Nagodbe
ugarski zastupnici su naknadno odbili prihvatiti odluku, pa su na svoj primjerak prilijepili tekst
ta krivotvorina kasnije je podrugljivo nazvana Riječka krpica