Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
PREPORODNI POKRETI HRVATA - Coggle Diagram
PREPORODNI POKRETI HRVATA
DALMACIJA
Na mladu građansku intelegenciju još 30-ih i 40-ih 19.st. je utjecao talijanski Risorgimento i ilirski pokret u susjednoj Hrvatskoj
Obrazovani pojedinci slabo su poznavali vlastiti jezik - dolazak Ljudevita Gaja 1841.g.
Novi jedinstven pravopis je zamijenio regionalni način pisanja
Ante Kuzmanić i braća Petar i Napoleon Batarra - Zora Dalmatinska (časopis na hrvatskom jeziku)
Seljaci iz Dalmatinske zagore nisu prihvaćali Gajevski "jekavski" pravopis ( katolici se žele odvojiti od Crkve - glasine)
Ban Jelačić 1848. gubernator Dalmacije
Osnutak Narodne stranke 1861.g (Miha Klaić i Mihovil Pavlinović)
1862.g. osniva se Matica dalmatinska
prve slaveske čitaonice - list Il Nazionale
Veliki pomak dogodio se 1872.g., kad su hrvatski i talijanski jezik izjednačeni u uredskim i sudskim poslovima i kad je ukinuta dvojezična nastava
Hrvatski jezik je 1883.g. postaje službenim jezikom u Dalmatinskim saboru
Jaćanje pravaša u Dalmaciji
PREPORODNI POKRET U ISTRI
Nacionalna struktura stanovništva bila je složena većinom od Hrvata, Talijana i Slovenaca, manje od 1% Nijemci
Središnja ličnost hrvatskog narodnog preporoda u Istri je bio Juraj Dobrila
List Naša sloga 1870.g.
Članom sabora postao je Matko Lagonja koji je 1883.g. pokušao održati govor na hrvatskome jeziku
Važnu ulogu u preporodnom pokretu imali su Vjekoslav Spinčić i Matko Mandić
Prva hrvatska gimnazija u Pazinu 1899.g.
ODNOSI HRVATA I SRBA U DALMACIJI
Oblikovanje hrvatske i srpske nacionalne ideje u drugoj polovici 19.st.
Hrvati i Srbi sačuvali su tijekom idućeg desetljeća jedinstvo i suradnju u okviru Narodne stranke
70-ih godina 19.st. započeo je preporod Bunjevaca i Šokaca
Prve Bunjevačke i šokačke novine pokrenuo je biskup Ivan Antunović 1870.g.
Usljedila su otvaranja čitaonica, književni časopis Bunjevačka i šokačka vila
Osim Antunovića djeluju Pajo Kujundžić i Mijo Mandić
1906.g. osnovana je Bunjevačka stranka
Gradišćanski Hrvati - žive na području Austrije, Mađarske i Slovačke
Tijekom 19.st. zbog buđenja nacionalne svijesti Mađara, prijetila im je asimilacija
U drugoj polovici 19.st. i ondje se javio preporodni pokret
Nositelji preporoda su bili svećenici, učitelji , pjesnici i književnici
Književnik Mate Meršić Miloradić napisao je himnu gradišćanskih Hrvata