Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
HRVATSKA U DRUGOJ JUGOSLAVIJI, Jugoslavensko društvo i Hrvatsko proljeće,…
HRVATSKA U DRUGOJ JUGOSLAVIJI
Prve godine komunizma
Federativna Narodna Republika Jugoslavija
Komunisti ➡ Narodna fronta
Uvedeno federativno uređenje, ali se centralistička vlast u stvarnosti provodila
Ustavotvorna skupština 29.11.1945.➡Federativna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ)
Zemlja u rukama KPJ-a (od 1952. SKJ, Savez komunista Jugoslavije) na čelu s Titom
Jednostranački sustav
Promjene u gospodarstvu
Agrarna reforma
Kolonizacija
Nacionalizacija
Socijalistički režim i njegovi protivnici
Svatko je mogao postati "narodnim" neprijateljem
Gušenje demokracije➡Nezadovoljstvo
Iznošenje mišljenja➡Vrlo opasno
Kršenje ravnopravnosti naroda
Hrvati➡Stradavali zbog izražavanja nacionalnog osjećaja
Vjerske zajednice. Slučaj Alojzija Stepinca
Komunisti zagovaraju ateizam i raznim mjerama potiskuju vjerske slobode
Katolička Crkva➡Poseban udar
Najpoznatija žrtva komunističkog udara na vjeru➡Zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac
Obnova Jugoslavije
Povezivanje s SSSR-om
Zbog svojih problema i političkog sastava, povezivanje se s socijalističkim zemljama
Komunistička vlast organizira➡Radne akcije (za obnovu i gradnju)
Organizacije➡Poticanje bratstva i jedinstva
Nastanak Informbiroa
1947.➡Osnovan Informbiro
Informacijski biro komunističkih i radničkih partija
Međunarodno udruženje komunističkih stranaka
Cilj➡Suradnja komunističkih stranaka i međusobne pomoći u radu
Jugoslavija se razvijala po uzoru na SSSR
Samostalnost Komunističke partije Jugoslavije (vođenje unutarnje i vanjske politike, bez Staljinovog odobrenja)➡Zaoštravanje odnosa
Sukob sa SSSR-om
Neposlušnost prema Staljinu➡KPJ optužena za vođenje antisovjetske politike
1948➡Informbiro, rezolucija kojom je osuđena djelatnost KPJ i upućen poziv da se vrati na "pravi put"
Staljin se nada rušenju Josipa Briza Tita
Informbior, članice➡Prekidaju gospodarsku suradnju s Jugoslavijom i zaprjetile vojnom intervencijom
Tito traži pomoć od zapada (SAD)
Završetak sukoba➡1953., smrt Staljina
1954.➡Smirene napetosti s Italijom (Trst)
Progon infombiroovaca
Dio Jugoslavenskih komunista koji su podržavali Staljina➡Nazivaju se informbitoovima
Vodstvo KPJ s Titom se progonilo
Sukob s informbioorom➡ Iskorišten, obračun s hrvatskim komunistom Andrijom Hebrangom (Titov najbliži suradnik)
1948.➡Andrija, uhićen zbog optužbe da je surađivao s ustašama za vrijeme rata
Informbiroovci➡Zatvarani na Goli otok
Plansko gospodarstvo
Renovacija i obnova životnih uvjeta
Rast industrijske proizvodnje u Jugoslaviji
Jedan od najvećih u svijetu
1950.➡Uvedeno radničko samoupravljanje
Plansko gospodarstvo➡Koči gospodarski razvitak
Država ne dopušta slobodno tržište
Promašene investicije➡Slabljenje gospodarstva
Veliki gospodarski problemi➡Jugoslavija šezdesetih godina u gospodarskoj krizi
Politika "čistih računa"
Teške gospodarske prilike➡Nezadovoljstvo
Zahtjeva se politika "čistih računa" tj. prestanak gospodarskih iskorištavanja i pravo da republike zajedničkim novcem raspolažu bdogovorno
Zahtjevima se protivi Srbija
Jugoslaviji zaprijetile međunacionalne napetosti
1965.➡Provedena je gospodarska reforma
Veće slobode u gospoarstvu
Pitanje jezik➡Zaoštravanje odnosa
Matica hrvatska➡ Okuplja hrvatske književnike i intelektualce za obranu hrvatskog jezika
1967.➡Objavljena Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika/ravnopravna uporaba
Hrvatsko proljeće
Potkraj šezdesetih i na početku sedamdesetih➡Pokret, Hrvatsko proljeće
Razdoblje gospodarskih, političkih i kulturnih promjena
Vrhunac➡1971.
Mlađa generacija komunista➡Na visokim republičkim i partijskim položajima
Zahtjevanje promjena uz podršku Matice hrvatske
"masovni pokret" (maspok) / Hrvatsko proljeće "Maspokovci" / pripadnici pokreta
1971.➡Sastanak partijskog i državnog vrha u Karađorđevu
Tito i njegovi suradnici osuđuju istupe hrvatskih partijskih rukovodilaca
Jugoslavenski komunistički vrh popušta političke stege
1974.➡Donesen Ustav SFRJ
Josip Broz Tito imenovan doživotnim predsjednikom SFRJ
Hrvatski emigranti
Nakon Drugog svjetskog rata➡Hrvati iseljavaju iz zaostalih i nerazvijenih dijelova Hrvatske
Traže spas u prekooceanskim zemljama ili razvijenim europskim zemljama
Ekonomski emigranti➡Imaju probleme jer se jugoslavenska vlast protivi emigraciji
Stanje se mijenja za vrijeme gospodarske krize
Mnogi Hrvati odlaze na "privremeni rad" u Zapadnu Njemačku
Politički emigranti➡Napuštaju Jugoslaviju već potkraj Drugog svjetskog rata
Dio prstaškog ustaškog pokreta preko Austrije bježe u treće zemlje isto kao i neki članovi HSS-a te drugi političari i građani
Neslaganje s komunističim režimom➡Emigracije
Bruno Bušić➡Jedan od najistaknutijih emigranata➡Ubijen 1978. u Parizu od strane agenta jugoslavenske tajne policije
Jugoslavensko društvo i Hrvatsko proljeće
Obnova zemlje i sukob sa SSSR-om