Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Reformacija i katolička obnova - Coggle Diagram
Reformacija i katolička obnova
Uzroci reformacije
Godine 1517. papa Lav X. objavljuje da oni koji daju dobrovoljne priloge za izgradnju bazilike sv. Petra u Rimu mogu dobiti potpuni oprost grijeha.
Svećenici nisu življeli u skladu sa svojim položajem.
Bogaćenje visokog klera
Neki biskupi i kardinali se nisu školovali za svećenike
Početak reformacijskog pokreta
Započeo je 1517.
Martin Luther je na vrata dvorske crkve u Wittenbergu objesio 95 teza protiv prodaje oprosta.
Papi nije priznao vodeću ulogu u Crkvi.
Smatrao je da su za oprost grijeha potrebni samo čvrsta vjera i iskreno kajanje.
Crkvu je pozvao da se odrekne svih imanja , osudivši pritom i štovanje svetaca i većinu sakramenata.
Seljaci su u Lutherovim učenjima uvidili poziv za ukidanje društvene nepravde
veliki seljački rat
Pristaše reformacije dobili su naziv protestanti
Širenje protestantizma
Sredinom XVI. stoljeća protestantizam postaje državnom vjerom u sjevernoj Njemačkoj, Švicarskoj, Engleskoj i skandinavskim zemljama.
U Engleskoj kralj Henrik VII. osnovao je reformaciju Anglikansku Crkvu jer je papa odbio poništiti njegov brak.
Posljedice reformacije
Došlo je do rascjepa u Crkvi i krvavih vjerskih ratova između protestanata i katolika.
Prvo su zahvatili Njemačku gdje su trajali sve do 1555. potpisan vjerski mir u Augsburgu.
Zatim su zahvatili Francusku gdje se 1572. u noći blagdana sv.Bartelomeja odigrao jedan od nejkrvavijih sukoba dviju vjera.
Taj događaj u povijesti je poznat kao Bartelomejska noć.
Vrhunac vjerskih ratova u Europi predstavlja Tridesetogodišnji rat (1618. - 1648.).
Prvi rat koji je zahvatio skoro sve europske države.
Na katoličkoj su strani bili Habsburgovci
Na protestanskoj su strani bile Danska i Švedska
Rat završava 1648. bez pobjednika , kada je potpisan Westfalski mir
Njime je dogovoreno načelo vjerske tolerancije ( katolici i protestanti imaju ista prava).
Tim mirom je okončano razdoblje vjerskih ratova.
Reformacija u hrvatskim zemljama
Vojna kraljina( gdje su protestantizam širili protestantizam)
Hrvatska je dala nekoliko znamenitih osoba protestanskog pokreta
Najznačajniji od njih je bio Matija Vlačić Ilirik
Stjepan Konzul i Anutun Dalmatin koji su se nalazili na čelu hrvatske protestanske tiskare u Urachu.
Katolička obnova protureformacija
vrh Katoličke crkve odlučio je provesti obnovu unutar redova
Tu obnovu zovemo katolička obnova ili protureformacija
Temelje katoličkoj obnovi položio je papa Pavao III.
Sazvao je sabor u Tridentu
Koji je s prekidima zasjedao od 1545. do 1563.
Koncil je potvrdio papu kao vrhovnog poglavara Crkve te sva vjerska učenja koji su protestanti usporavali.
Odlučeno je da i svećenici moraju pohađati sjemeništa
Isusovci
Glavni nositelji katoličke obnove
Red koji je osnovao baskijski plemić Ignacije Loyola.
Družba Isusova
papa Pavao III. potvrdio je družbu kao novi crkveni red.
Isusovci su se odlikovali strogom disciplinom i bazuvjetnom poslušnoću papi.
Suzbijali su protestantizam i navještali kršćanstvo narodima Novog svijeta.
Isusovci su bili vodeći europski prosvijetitelji i najobrazovaniji ljudi svoga doba.
U Južnoj Americi utemeljili su seoske zajednice redukcije
Katolička obnova u Hrvatskoj
Poslje Tridentskog sabora u čijem je ratu sudjelovao zagrebački biskup Juraj Drašković
Širom Hrvatske održavala su se biskupijska zasjedanja
dolazak Isusovca početkom XVII. stoljeća.
zagrebačka gimnazija uzdignuta je na stupanj sveučilišta.
Isusovci u Slavoniji uvode nove poljoprivredne kulture.
I moderniziraju zastarjelo gospodarstvo.
Isusovačkom redu pripadali su i neki od najznamenitijih osoba hrvatske kulture:
Bartol Kašić - autor prve hrvatske gramatike.
1 more item...