Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Građa atoma, download John Dalton(1766.-1844.), 101538402…
Građa atoma
-
-
- godine Danski je fizičar Niels Bohr postavio teoriju o građi atoma prema kojoj se elektroni mogu nalaziti oko jezgre na točno određenim putanjama. Broj putanja ovisi o ukupnome broju elektrona u atomu. Putanje se mogu zamisliti kao ljuske oko jezgre,stoga se može reći da je elektronski omotač izgrađen od ljusaka. Energija u ljuskama je različita, no najnižu energiju imaju elektroni koji se nalaze u ljusci najbližoj jezgri.
Ljuske ili energijske razine u kojima se mogu nalaziti elektroni u atomu označavaju se brojkama od 1 do 7 ili slovima K,L,M,N,O,P,Q. 
-
Elektrone zadnje, valentne ljuske nazivamo valentnim elektronima. Valentni elektroni određuju kemijska svojstva elemenata. Primjerice: natrij je kemijski element treće periode i prve skupine. Protonski broj atoma natrija jest 11, prema tomu atom natrija u elektronskome omotaču ima 11 elektrona raspoređenih u tri ljuske. U prvoj ljusci atom natrija ima 2 elektrona , u drugoj 8, a u zadnjoj, valentnoj ljusci ima 1 elektron.
Atom-neutralna čestica koja se sastoji od pozitivno nabijene jezgre i odgovarajućega broja elektrona .
-
Atom je najvećim dijelom prazan prostor, a to je zaključio Ernest Rutherford 1911. godine. Jezgra je vrlo mala u odnosu na veličinu atoma.
-
-
Elektron-e-, negativna subatomska čestica mase 9,109x10-31 kg. Otkrio ga je 1897. godine J.J Thomson.
Električni naboj iznosi +1,602x10-19 C. Naboj elektrona iznosom je jednak naboju protona, ali suprotnoga predznaka, prema tome iznosi -1,602x10-19 C. Mjerna jedinica za električni naboj jest kulon, C.
Razlika broja protona i elektrona zove se nabojnim brojem. Nabojni broj električki nabijene čestice određen je i omjerom naboja te čestice, Q, i elementarnoga naboja, e, a označuje se slovom z.
Sile koje protone i neutrone u jezgri drže na okupu nazivaju se nuklearnim silama.Nuklearne privlačne sile kratkoga su dosega, jače su od odbojnih Coulombovih sila i razlog su stabilnosti jezgre.
Kemijski element-skup svih atoma s istim protonskim brojem,Z
-
Radioaktivnost-svojstvo nekih atoma da spontano zrače, tj. emitiraju određeno zračenje, pri čemu nastaju atomi nekoga drugog elementa.
Različiti nuklidi istoga elementa u tablici PSE imaju isti protonski broj, nalaze se na istome mjestu i zato se zovu izotopni nuklidi ili jednostavno izotopi
Kemijske elemente koji imaju samo jedan stabilni izotop nazivamo mononuklidnim kemijskim elementima.
Relativna molekulska masa, Mr,jest broj koji pokazuje koliko je puta prosječna masa molekule ili formulske jedinice ,mr veća od atomske jedinice mase, u.
-
Otkriće većega broja kemijskih elemenata, kao i uočavanje njihovih sličnih svojstava, dovelo je krajem 18. i početkom 19. stoljeća do različitih pokušaja svrstavanja elemenata u različite tablice. Od prvih pokušaja do današnje Mendeljejeve tablice PSE prošlo je oko stotinu godina.
Dimitrij Ivanovič Mendeljev je shvatio da se nakon određenoga broja elemenata svojstva ponavljaju i upčio je periodičnost svojstava elemenata. Zaključio je da elemente koji imaju slična fizikalna i kemijska svojstva treba staviti jedan ispod drugoga.
-
Suvremeni PSE tablični je prikaz kemijskih elemenata koji održava građu atoma, ali i njegovu elektronsku strukturu, tj. raspored elektrona po ljuskama. Periodni se sustav elemenata sastoji od 7 perioda (vodoravni redovi) i 18 skupina (okomiti stupci), kako je prikazano na slici 4.
Elementi se dijele na metale (kovine) koji se uglavnom nalaze na lijevoj strani i u sredini periodnoga sustava elemenata te na nemetale (nekovine) na densoj strani periodnoga sustava. Između metala i nemelata nalaze se polumetali (polukovine).
Subatomske čestice-protoni,neutroni,elektroni.
Neutron-n0, neutralna je subatomska čestica mase,1,675x10-27 kg. Otkrio ga je 1932. godine J. Chadwick.
Protoni-p+, stabilna je pozitivna subatomska čestica. Mase je 1,673x10-27. Ime joj je dao E. Rutherford 1920. godine nakon što je s pokusom ustanovio da se atom sastoji od elektrona i pozitivno nabijene jezgre.
Ukupan broj nukleona (protona i neutrona) u jezgri naziva se nukleonski broj i označava slovom A. A=N(p+)+N(n0)
Polumjer atoma: polumjer atoma nekoga elementa jest polovina udaljenosti između jezgara istovrsnih susjednih atoma u čvrstome uzorku.
John Dalton(1766.-1844.)
-