Coggle requires JavaScript to display documents.
HRVATSKO - UGARSKA STRANKA mađaroni – unionisti
Osnovao ju je 1841. jedan dio hrvatskoga plemstva (Draškovići, Erdődy, Rauch, Jelačić, turopoljski komeš Josipović i dr.).
Mađaroni su bili pobornici očuvanja feudalnoga društvenog uređenja
željeli su što tješnju političku i gospodarsku povezanost između Hrvatske i Ugarske i zahtijevali uvođenje mađarskoga jezika kao službenoga u Hrvatsku
krvoproliće na Markovu trgu u Zagrebu 29. srpnja 1845. ; Srpanjske žrtve
ILIRSKA (NARODNA) STRANKA ilirci – narodnjaci
prva hrvatska politička stranka (1841–1906)
Utemeljena je 1841. u Zagrebu pod imenom Ilirska stranka
zalagalanje za ujedinjenjem hrvatskih zemalja (Hrvatske, Slavonije i Dalmacije) u okviru Monarhije
uvođenje hrvatskoga jezika kao službenog
zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa
ravnopravan položaj Hrvatske i Ugarske, a protiv mađarizacije
1835. – 1847. godine
1847. - Hrvatski sabor proglasio je hrvatski jezik službenim
Najveći organizacijski uspjeh preporoda : otvaranje narodnih čitaonica
podizanje nacionalne svijesti u narodu; narod je postao jedinstveniji i stvoreni su temelji za daljnju tešku borbu
stvaranje hrvatskog književnog jezika – narječja, gramatika, pravopis
Nametanje mađarskog jezika na području Banske Hrvatske čemu je pružen otpor
gospodarska modernizacija Hrvatske
Hrvatsko plemstvo počinje voditi aktivniju politiku
političko ujedinjenje hrvatskih zemalja
Suprotstavljanje političkim i socijalnim zahtjevima mađarskog plemstva
ANTUN MIHANOVIĆ
”Matica ilirska” (hrvatska), 1842. opsežna književnost na hrvatskom jeziku
Vatroslav Lisinski - “Ljubav i zloba“
grof JANKO DRAŠKOVIĆ
prvi hrvatski politički program
štokavsko narječje za osnovu književnog jezika
pravopis → “kvačice”
”Novine horvatske” s književnim prilogom “Danica”
IVAN KUKULJEVIĆ SAKCINSKI
1843. prvi govor na hrvatskom jeziku u Hrvatskom saboru