Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
glasovi - Coggle Diagram
glasovi
glasovne promjene
sibilarizacija
glasovna promjena u kojoj se jedrenici k, g, h ispred samoglasnika i zamjenjuju dentalima c, z, s
ne provodi se u ženskim imenima i etnicima u dativu jednine, u imenicama koje završavaju na -tka, -cka, -čka, u imenicama koje završavaju na -ka, -ga, -ha i u nekim imenicama muškoga roda
primjeri: štuka-štuci, noga-nozi
palatalizacija
glasovna promjena u kojoj se jedrenici k, g, h i dentali s, z ispred samoglasnika e, i zamjenjuju nepćanicima č, ž, š
provodi se
u vokativu jednine imenica muškoga roda
u prezentu nekih glagola
u aoristu 2 i 3 osobe jednine glagola
u umanenicama
ispred nepostojanog a te ispred nastavaka -an, -ji i nekoliko drugih
u glagolskom pridjevu trpnom
u pridjevima
primjeri: knez-kneževi,noga-nožica
jotacija
glasovna promjena u kojoj se glasovi k,g,h,t,d,n,s,z,l stapaju sa glasom j u novi glas i pri tom nastaju glasovi č,ć,š,đ,ž
c + j = č
d + j = đ
g + j = ž
h + j = š
k + j = č
l + j = lj
n + j = nj
s + j = š
t + j = ć
z + j = ž
primjeri: vikati-viču,nizati-nižu
nepostojano a
primjer: momak-momka
glasovna promjena u kojoj se samoglasnik a briše zbog lakšeg izgovora
jednačenje suglasnika po zvučnosti
glasovna promjena u kojoj se dva suglasnika različita po zvučnost jednače na način da se prvi suglasnik prilagođuje drugome te se zamjenjuje svojim parnjakom
primjeri: golupčić-golub+ -čić, pothodnik-pod+ hodnik
iznimke: kada je d ispred s,š,c,ć ili č
jednačenje po mjestu tvorbe
glasovna promjena u kojoj se dva suglasnika različita po mjestu tvorbe jednače na način da se prvi suglasnik prilagođuje drugome
ako je drugi glas nepčanik mora biti i prvi
primjeri: grozd-grožđe,orah-oraščići
provodi se i u riječima kojima osnov završava na n, a iza osove su dometci s početnim suglasnikom b ili p
primjer:stan- stambeni
ne provodi se kada se s, z, h nađu ispred lj i nj koji su nastali nakon kraćenja jata
ispadanje suglasnika
glasovna promjena koja se provodi kada se dva ista glasa nađu jedan do drugoga i pri tom jedan ispada
primjeri: predvorje-pred+dvorje,bezvučan-bez+zvučan
ne provodi se kod nekih složenica, superlativa s osnovom na j i oblika imenica na - tac, -dac, -tak, -dak
podjela glasova po mjestu tvorbe
dvousnenici (bilabijali), usne se dodiruju, glasovi: b, p, m
zubnousnenici (labiodentali), gornji zubi dodiruju donju usnu, glasovi: f, v
zubnici (dentali), prednji dio jezika dodiruje zube, glasovi:d, t, n, c, z, s
desnici (alveolari, dešnjaci), jezik dodiruje desni, glasovi: l, r
nepčanici (palatali), srednji dio jezika dodiruje tvrdo nepce, glasovi: č, ć, dž, đ, š, ž, j, lj, nj
jedrenici (mekonepčanici, velari), stražnji dio jezika dodiruje meko nepce, glasovi: k, g, h
nastajanje i oblikovanje zvuka u glas
zvuk nastaje strujanjem zraka kroz glasnice
organi za oblikovanje zvuka u glas
usna šupljina
nosna šupljina
meko nepce
tvrdo nepce
zubi
desni
usne
podjela po strujanju zraka kroz usta
otvornici (samoglasnici), prolaz je otvoren zračnoj struji
a, e, i, o, u
samoglasnici se s obzirom na položaj jezika u usnoj šupljini dijele na visoke, srednje i niske te na prednje, stražnje i srednje
zatvornici (suglasnici), prolaz je zatvoren zračnoj struji
b, c, č, ć, d, dž, đ, f, g, h, j, k, l, lj, m, n, nj, p, r, s, š, t, v, z, ž
podjela glasova po zvučnosti
bezvučni: p, t, k, s, š, č, ć, c, h, f
zvučni: svi samoglasnici (a, e, i, o, u) i suglasnici: b,d,g,z,ž,dž,đ
duljenje je u ije
u nesvršenim glagolima
u nekim oblicima glagola sjeći i njegovim izvedenicama
kraćenje ije u je
u umanjenicama i uvećanicama: snijeg-snježić-snježina
u nesvršenim i svršenim glagolima
u komparativu i superlativu pridjeva i priloga: bijel – bjelji
u imenicama ženskoga roda s proširenom osnovom u genitivu množine: dvocijevka – dvocjevaka
u tvorbi: cvijet – cvjetić
najmanja govorna jedinica koja ima razlikovnu ulogu u riječima
promjena glasa, promjena značenja riječi, primjer: Vuk i Ćuk
otvornici su u riječi slogotvorni: ta-ta, mo-li-tve-nik, knji-ga
zatvornici nisu slogotvorni: t-ata, mol-itv-enik,kn-jiga
jedan zatvornik može postati slogotvoran kad nema otvornika u slogu, a to je glas r: tor-ba, cr-ve-no
u glag. prid. rad. m. r. je e krati u i
