Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Rimska umjetnost, Forum, Amfiteatar, Akvedukti, Hram; Panteon, Terme,…
-
Forum
Središnji antički trg u Rimu, smješten u udolini između brežuljaka Kapitolija i Palatina
Taj se prostor postepeno od običnog gradskog trga pretvorio u upravni, ekonomski i politički centar na kome je rješavana sudbina najveće države tadašnjega svijeta.
Vestin hram je okrugla zgrada u kojoj nije bilo kipa božice Veste, već je na ognjištu grada gorio vječni plamen kao simbol vječnosti i čistoće grada. U riznici Vestinog hrama nalazili su se penati grada Rima, koje su mogle vidjeti samo vestalke određenog dana u godini.
Širenjem grada i države stvoreno je više foruma u Rimu: Cezarov, Augustov, Venerin, Vespazijanov i Trajanov.
Amfiteatar
Kružna ili eliptična monumentalna građevina, u kojoj su se priređivale borbe između gladijatora, borbe s divljim zvijerima i pomorske bitke.Sastoji se od borilišta (arene) i stepeničasta, amfiteatralna gledališta, konstruiranoga na način antičkih grčkih kazališnih građevina.
Vespazijan je započeo gradnju najvećeg amfiteatra, Colosseuma (Koloseja), što ga je posvetio Tit, a dovršio vjerojatno Domicijan.
U Hrvatskoj je dobro očuvan amfiteatar u Puli, a ostatci amfiteatra nalaze se u Solinu i kraj Ivoševaca nedaleko od Knina.
Akvedukti
U okolici Rima, u Italiji i nekadašnjim rimskim provincijama ima mnogo ostataka akvedukata. Čuven je akvedukt Pont du Gard u južnoj Francuskoj, na tri kata, s visinom gotovo 50 m iznad rijeke.
Akvedukt kao most koji služi samo za provođenje vode i danas se gradi i upotrebljava. Voda se provodi otvorenim tokom, zatvorenim kanalom ili cijevima, a prema namjeni on može služiti za opskrbu vodom naselja ili industrijskih postrojenja.
Hram; Panteon
Svetište posvećeno svim bogovima, odnosno Sveboštvu. Najpoznatiji je panteon u Rimu (Pantheon); podignut je za cara Hadrijana između 118/125. i 128. kao kupolna građevina na Martovu polju na mjestu starijega hrama podignutoga 25. pr. Kr.
Impresivna kupola jedan je od najfascinantnijih dijelova građevine koja na samom vrhu ima otvor koji još nazivaju i oko Panteona. Unutrašnjost hrama cilindričnog je oblika i natkriven je polusferom, a jedini otvor u cijeloj građevini je onaj na vrhu kupole.
Terme
U Rimu su u 4. stoljeću postojale 354 terme, a najpoznatije, i najveće, bile su Karakaline, Trajanove i Dioklecijanove terme.
Rimski naziv za javna (rjeđe i za privatna) kupališta u kojima su se prostorije i voda zagrijavali posebnim uređajima.Terme se sastoje od triju glavnih prostorija: prolazne prostorije s mlakom vodom i ugrijanim zrakom, prostorije za kupanje s toplom vodom i bazena s hladnom vodom.
Slavoluci
Spomenik podignut u čast vladara ili kao obilježje važnoga događaja u političkom i javnom životu. Najpoznatiji su slavoluci careva Tita, Septimija Severa i Konstantina u Rimu, Trajanov u Aosti i Beneventu itd.
U početku su podizani u čast vojnih pobjeda i trijumfalnih dočeka (kako bi vojskovođa mogao s pobjedničkom vojskom kroz trijumfalni luk ujahati u grad). Najčešće su s jednim ili tri zasvođena prolaza, ukrašena stupovima ili polustupovima koji stoje na visokoj bazi. Ukrašeni su brojnim reljefima koji su i bit slavoluka.
Villa
Rimska vila je raskošna kuća sagrađena u vrijeme Rimskog Carstva. Carstvo je sadržavalo različite tipove vila. Neke su bile kuće za užitak, a neke su vile više nalikovale ladanjskim kućama rane moderne Engleske, Francuske ili Poljske, s vidljivim sjedištem moći lokalnog velikaša. Suburbane vile na krajevima gradova također su bile poznate,
Rimska viša klasa, odnosno bogati rimski građani u okolici samog Rima i na području Carstva su obično živjeli ne u vilama, nego u kompleksima vila. Kompleksi vila su se obično sastojali od tri dijela.Vile su često imale tekuću vodu, a neke su imale i podno centralno grijanje poznato kao hipokaust.
Insula
Insule su višekatnice sa stanovima za iznajmljivanje u kojima je stanovao srednji i niži stalež (plebs). Prizemlje se koristilo za dućane, krčme i zanatske radionice, a viši katovi za stanovanje.
Insule su često građene s vrlo malim troškovima, te su bile slabe konstrukcije, podložne požarima i rušenju, o čemu piše rimski pjesnik Juvenal. Najmanje poželjni i najjeftiniji su bili najviši katovi. Često su bili bez grijanja i vode i samo ponekad su imali zahode, zbog čega je postojala potreba za javnim zahodima .
Mozaici i kiparstvo
Mozaici su mogli biti u crno- bijeli i u boji, s geometrijski ornamentima, biljnim i životinjskim motivima i mitološke teme.
Rimsko kiparstvo prepoznatljivo je po portretima. Razlikujemo javni i privatnu skulpturu. Kipovi su povezani s kultom predaka koji su Rimaljani štovali.
