ELEKTROKEMIJA

REDOKSI

ELEKTROLIZA

Pravila za određivanje oksidacijskog broja

OKSIDACIJA

OKSIDACIJSKI BROJ

Redoksi u kiselom mediju

Redoks reakcija u lužnatome

Standardni redukcijski elektronski potencijal

Galvanski članak

REDUKCIJA

Neutralni atomi i molekule elemenata uvijek imaju oksidacijski broj nula

Broj koji nam govori u kojem oksidacijskom stanju se nalazi neki element

Pišemo ga iznad simbola rimskim brojem

Oksidacijski broj vodika u spojevima je uvijek +I, osim u hidridima metala gdje je -I

Oksidacijski broj kisika u spojevima je uvivjek -II, osim u peroksidima gdje je -I i superoksidima gdje je -I/II

Metali prve skupine PSE-a u spojevima uvijek imaju oksidacijski broj +I, a metali druge skupine u spojevima uvijek imaju oksidacijski broj +II; aluminij u spojevima uvijek ima oksidacijski broj +III

Suma oksidacijskih brojeva elemenata koji grade spoj mora biti nula

Kod jednostavnih iona naboj iona jednak je oksidacijskom broju

Najmanji oksidacijski broj metala je nula, najveći oksidacijski broj nemetala je broj skupine, a najmanji broj skupine -VIII

Kod složenih iona suma oksidacijskog broja jednaka je naboju iona

Smanjenje oksidacijskog broja

Redukcijsko sredstvo (reducens) je tvar koja druge reducira, dok sebe oksidira

Povećanje oksidacijskog broja

Oksidacijsko sredstvo (oksidans) je tvar koja druge oksidira dok sebe reducira

Prepoznajemo ih po tome što imaju ili H+ ione ili kiselinu u jednadžbi

Smijemo rastavljati kiseline i soli, ali se nikada ne smiju rastavljati oksidi (NO2, SO2, SO3...) i kiselinski ostatci (HSO3-, MnO4-...)

PRAVILO: S one strane gdje nedostaje stoma kisika dodajemo toliko molekula vode koliko nam nedostaje kisika, a s druge strane dodajemo dvostruko više H+ iona

Prepoznajemo ih po tome što sadrže ili OH- ione ili lužine u jednadžbi

Smijemo rastavljati kiseline i soli, ali se nikada ne smiju rastavljati oksidi (NO2, SO2, SO3...) i kiselinski ostatci (HSO3-, MnO4-...)

PRAVILO: S one strane gdje imamo višak atoma kisika dodajemo toliko molekula vode koliko imamo viška kisika, a s druge strane dvostruko više OH- iona

2020-06-08_161034

SREP je niz u kojemu su elementi poredani od najnegativnijeg (litija) do najpozitivnijeg (fluora), a predstavlja sposobnost tvari da se reducira tj. oksidira

2020-06-08_160459

VOLTIN NIZ je isto kao i SREP ali tu se ubrajaju samo metali

Na temelju položaja tvari u SREPU možemo zaključiti hoće li neka reakcija teći ili ne

Sve tvari koje se u SREPU nalaze iznad vodika su jaka redukcijska sredstva, dakle lako otpuštaju elektrone (lako se oksidiraju)

Sve tvari koje su u SREPU ispod vodika su jaka oksidacijska sredstva, tj lako se reduciraju (primaju elektrone)

Metali koji imaju negativan SREP mogu istisnuti vodik iz kiseline

Što tvar ima negativniji SREP lakše se oksidira i jače je redukcijsko sredstvo

Svi članci u kojima se kemijska energija oretvara u električnu tj. kemijska reakcija izaziva pojavu struje

Galvanski članci građeni su od: 1.ELEKTRODE- na katodi događa se redukcija kod galvanskog članka ona je pozitrivan pol, a na anodi se vrši oksidacija, ona je negativan pol, te elektrode su načinjene od 2 metala; 2. ELEKTROLITA; 3. ELEKTROLITNOG MOSTA; 4. VOVLTMETRA/AMPERMETRA

Najpoznatiji galvanski članak je Daniellov članak

galvanski

OPĆENITO

Vrsta kemijske elize u kojoj složene tvari rastavljamo na jednostavne

SASTOJI SE OD

ELEKTRODA.a) katoda(-) navlači pozitivne ione, privlači pozitivne katione; b)anoda (+) privlači anione koju su negativni; ELEKTROLIT a)talina i b) vodena otopina; IZVOR STRUJE

PRAVILA

Kada postoji mogućnost odvijanja više reakcija na elektrodama uvijek se odvija ona reakcija čiji je SREP pozitivniji

Elektrolizom uvijek nastaju elementarne tvari

Elektrolizni članak je članak u kojem se električna energija pretvara u kemijsku

Metali 1. i 2. skupine i aluminij nikada ne možemo dobiti elektrolizom vodenih otopina soli jer se u tom slučaju na katodi vrši redukcija vode uz nastajanje vodika

Metale 1. i 2. skupine i aluminij možemo dobiti elektrolizom taline njihovih soli

Složeni ioni (PO43-, SO42-, NO3-, ClO-...) nikada se ne oksidiraju na anodi nego se u tom slučaju događa oksidacija vode uz nastajanje kisika

Jednostavni ioni (Cl-, Br-, I-...) mogu se oksidirati na anodi dajući elementarne tvari (Cl2, Br2, I2...)

Elektroliza vode u lužnatom mediju

Elektroliza vode u kiselom mediju

Elektroliza vodenih otopina

Elektroliza talina soli

elektroliza talina soli

Elektroliza vode u neutralnom mediju

Kvantitativni odnosi pri elektrolizi

elektroliza vodenih otopina

lužnati

kiseli

neutralni

FARADEYEV ZAKON

Množina elektriciteta koja je protekla kroz neki elektrolit jednaka je množini tvari koja se izluči na elektrodi

Q = n · z · F

Q = I · t