ELEKTROKEMIJA
REDOKSI
ELEKTROLIZA
Pravila za određivanje oksidacijskog broja
OKSIDACIJA
OKSIDACIJSKI BROJ
Redoksi u kiselom mediju
Redoks reakcija u lužnatome
Standardni redukcijski elektronski potencijal
Galvanski članak
REDUKCIJA
Neutralni atomi i molekule elemenata uvijek imaju oksidacijski broj nula
Broj koji nam govori u kojem oksidacijskom stanju se nalazi neki element
Pišemo ga iznad simbola rimskim brojem
Oksidacijski broj vodika u spojevima je uvijek +I, osim u hidridima metala gdje je -I
Oksidacijski broj kisika u spojevima je uvivjek -II, osim u peroksidima gdje je -I i superoksidima gdje je -I/II
Metali prve skupine PSE-a u spojevima uvijek imaju oksidacijski broj +I, a metali druge skupine u spojevima uvijek imaju oksidacijski broj +II; aluminij u spojevima uvijek ima oksidacijski broj +III
Suma oksidacijskih brojeva elemenata koji grade spoj mora biti nula
Kod jednostavnih iona naboj iona jednak je oksidacijskom broju
Najmanji oksidacijski broj metala je nula, najveći oksidacijski broj nemetala je broj skupine, a najmanji broj skupine -VIII
Kod složenih iona suma oksidacijskog broja jednaka je naboju iona
Smanjenje oksidacijskog broja
Redukcijsko sredstvo (reducens) je tvar koja druge reducira, dok sebe oksidira
Povećanje oksidacijskog broja
Oksidacijsko sredstvo (oksidans) je tvar koja druge oksidira dok sebe reducira
Prepoznajemo ih po tome što imaju ili H+ ione ili kiselinu u jednadžbi
Smijemo rastavljati kiseline i soli, ali se nikada ne smiju rastavljati oksidi (NO2, SO2, SO3...) i kiselinski ostatci (HSO3-, MnO4-...)
PRAVILO: S one strane gdje nedostaje stoma kisika dodajemo toliko molekula vode koliko nam nedostaje kisika, a s druge strane dodajemo dvostruko više H+ iona
Prepoznajemo ih po tome što sadrže ili OH- ione ili lužine u jednadžbi
Smijemo rastavljati kiseline i soli, ali se nikada ne smiju rastavljati oksidi (NO2, SO2, SO3...) i kiselinski ostatci (HSO3-, MnO4-...)
PRAVILO: S one strane gdje imamo višak atoma kisika dodajemo toliko molekula vode koliko imamo viška kisika, a s druge strane dvostruko više OH- iona
SREP je niz u kojemu su elementi poredani od najnegativnijeg (litija) do najpozitivnijeg (fluora), a predstavlja sposobnost tvari da se reducira tj. oksidira
VOLTIN NIZ je isto kao i SREP ali tu se ubrajaju samo metali
Na temelju položaja tvari u SREPU možemo zaključiti hoće li neka reakcija teći ili ne
Sve tvari koje se u SREPU nalaze iznad vodika su jaka redukcijska sredstva, dakle lako otpuštaju elektrone (lako se oksidiraju)
Sve tvari koje su u SREPU ispod vodika su jaka oksidacijska sredstva, tj lako se reduciraju (primaju elektrone)
Metali koji imaju negativan SREP mogu istisnuti vodik iz kiseline
Što tvar ima negativniji SREP lakše se oksidira i jače je redukcijsko sredstvo
Svi članci u kojima se kemijska energija oretvara u električnu tj. kemijska reakcija izaziva pojavu struje
Galvanski članci građeni su od: 1.ELEKTRODE- na katodi događa se redukcija kod galvanskog članka ona je pozitrivan pol, a na anodi se vrši oksidacija, ona je negativan pol, te elektrode su načinjene od 2 metala; 2. ELEKTROLITA; 3. ELEKTROLITNOG MOSTA; 4. VOVLTMETRA/AMPERMETRA
Najpoznatiji galvanski članak je Daniellov članak
OPĆENITO
Vrsta kemijske elize u kojoj složene tvari rastavljamo na jednostavne
SASTOJI SE OD
ELEKTRODA.a) katoda(-) navlači pozitivne ione, privlači pozitivne katione; b)anoda (+) privlači anione koju su negativni; ELEKTROLIT a)talina i b) vodena otopina; IZVOR STRUJE
PRAVILA
Kada postoji mogućnost odvijanja više reakcija na elektrodama uvijek se odvija ona reakcija čiji je SREP pozitivniji
Elektrolizom uvijek nastaju elementarne tvari
Elektrolizni članak je članak u kojem se električna energija pretvara u kemijsku
Metali 1. i 2. skupine i aluminij nikada ne možemo dobiti elektrolizom vodenih otopina soli jer se u tom slučaju na katodi vrši redukcija vode uz nastajanje vodika
Metale 1. i 2. skupine i aluminij možemo dobiti elektrolizom taline njihovih soli
Složeni ioni (PO43-, SO42-, NO3-, ClO-...) nikada se ne oksidiraju na anodi nego se u tom slučaju događa oksidacija vode uz nastajanje kisika
Jednostavni ioni (Cl-, Br-, I-...) mogu se oksidirati na anodi dajući elementarne tvari (Cl2, Br2, I2...)
Elektroliza vode u lužnatom mediju
Elektroliza vode u kiselom mediju
Elektroliza vodenih otopina
Elektroliza talina soli
Elektroliza vode u neutralnom mediju
Kvantitativni odnosi pri elektrolizi
FARADEYEV ZAKON
Množina elektriciteta koja je protekla kroz neki elektrolit jednaka je množini tvari koja se izluči na elektrodi
Q = n · z · F
Q = I · t