Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Proza u hrvatskoj moderni - Coggle Diagram
Proza u hrvatskoj moderni
hrvatska moderna
razdoblje u hrvatskoj književnosti koje obilježava prijelaz s 19. na 20. stoljeće- traje od 1892.(Matoš, novela Moć savjesti) do 1916.(časopis Kokot)
modernistička obilježja proze
defabularizacija
subjektivnost
impresionistički doživljaj izražava unutarnja stanja likova, najčešće neuklopljenih intelektualaca
regionalna obilježenost proze
Matoš piše o Zagrebu i Hrvatskome zagorju
Dinko Šimunović piše o Dalmatinskoj zagori
Ivan Kozarac piše o Slavoniji
predstavnici
Dinko Šimunović
likovi usamljeni pojedinci(slabi, nemoćni, pasivni), nemoćna borba sa životom, završavaju u ludilu ili smrti
impresionistički opisan pejzaž ima ulogu prikazati njihova raspoloženja i unutarnja stanja
novela Muljika
mlinareva kći Boja
krhka, blijeda, vitka
karakterizacija imenom Muljika
(blijedožuti mekani kamen)
prisilni brak uništava živote
Janko Leskovar
novela Misao na vječnost
sužava realističku tematiku
naglasak na analizi psiholoških stanja
uvodi lik intelektualca tipičnoga za prozu moderne
seoski učitelj Đuro Martić
predstavnik likova leskovaraca (likova kontemplacije, a ne akcije)
sklon samoanalizi, nemiran, izvana pasivan, usamljen, tjelesno slab
Antun Gustav Matoš
prizori iz svakodnevnog života, naglašena socijalna i psihološka karakterizacija likova(često prikazani grotesno i ironično)
novela domoljubne tematike Kip domovine leta 188*
parafraza budnice Pavla Štoosa Kip domovine vu početku leta 1881.
pobuna Zagrepčana zbog dvojezičnih grbova brzo popušta zbog snage ugarske vojske
Matoševo ismijavanje i ironično oslikavanje pobune u liku Pepice Pogačić koja završava tragično
novela Camao
umjetnik i boem Alfred Kamenski
neiskorišteni potencijal, dosada i zasićenost životom(spleen)
Camao-mistična ptica koja ugine kada žena prevari muža
Matoš ironično obrće simboliku jer jedino papiga ostaje živa
novela Cvijet s raskršća
unutarnji sukob Solusa koji živi slobodno, boemskim životom i u vječnoj potrebi za novim i savršenim
Izabela je simbolički "cvijet s raskršća" jer dovodi Solusa do sukoba putova u njegovom životu
Milutin Cihlar Nehajev
roman Bijeg
(Povijest jednog našeg čovjeka)
modernistička obilježja romana
defabularizacija, psihološka analiza lika, pripovijedanje u 3. licu prekida se unutarnjim monolozima glavnog lika, pismima, ulomcima dnevnika
psihološki i roman lika
sudbina Đure Andrijaševića, intelektualca koji tragično završava u sukobu s okolinom, ali i sa samim sobom, roman predstavlja njegovu unutarnju analizu i traženje uzroka njegova sloma
teme(problemska žarišta)
nadaren, pasivan pojedinac u borbi s vanjskim i unutarnjim razlozima njegove propasti
vanjski uzroci propasti: neimaština, nepovjerenje Verinih roditelja, otuđenje od majke, malograđanska sredina,
unutarnji uzroci propasti: u trenucima za važne životne odluke i kad se očekuje djelovanje, Đuri nedostaje volje i energije
Đuro je i propali umjetnik, povezuje se s Goetheom koji je također obilježen egzistencijalnom i stvaralačkom krizom
Ivan Kozarac
roman Đuka Begović (psihološki i roman lika)
opisi pejzaža odraz junakovih unutarnjih nemira
egzistencijalna usamljenost, intenzivnost osjećaja, naglašena tragičnost, ali i spontanost, sloboda, pobuna protiv moralnih okova
bećarski lik