Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Biljke - Coggle Diagram
Biljke
MINERALNA PREHRANA
ASIMILACIJA: primanje i ugradnja tvari/ molekul/ spojeva u biljku
PASIVNO PRIMANJE -bez utroška energije, primljene tvari putuju niz koncentracijski gradijent; neselektivno primanje
AKTIVNO PRIMANJE: odvija se uz sudjelovanje specifičnih bjelančevinastih nosač uz utrošak energije ; selektivno primanje
- 17 elemenata (mikroelementi i makroelementi)
-zbog nedostatka pojedinih elemenata biljke se deformiraju, tj. vidljive su fizičke promjene dijelova biljaka
ASIMILACIJA DUŠIKA: primanje dušika, najčešće u obliku nitratnih i amonijevih iona
- manjak dušika uzrokuje zakržljali rast biljke
FIKSACIJA DUŠIKA: mikroorganizmi fiksiraju dušik iz atmosfere i djelovanjem enzima nitrogenaze reduciraju ga u amonijak uz utrošak energijeNITRIFIKACIJA: oksidacija amonijevih iona do nitrita i nitrata, provode ga nitrificirajuće bakterije iz tla
SIMBIOZA
-suživot biljke i bakterije od čega oba organizma imaju korist
- KORIJENSKI NODULI / GOMOLJIĆI : zadebljanja na korijenu biljke koja sadrže bakterije obavijene peribakterijskom membranom
ACIDOBAZNE ili KREMENE BILJNE VRSTE: žive na kiselim tlima
BAZOFILNE ili VAPNENAČKE BILJNE VRSTE: tlo s visokom pH vrijednošću
HALOFITI: žive na slanom tlu (imaju određene prilagodbe - izlučivanje soli pomoću žlijezda, nakupljanje veće količine vode u staničnom soku
-
PARAZITI:
POTPUNI PARAZITI/ HOLOPARAZITI - ne sadžavaju klorofil, sve hranjive tvari crpe od domadara
POLUPARAZITI/ HEMIPARAZITI- sadržavaju klorofl, fotosintezom sintetiziraju ugljikohidrate, ali mineralne tvari crpe iz domadara pomoću SISULJA ili HAUSTORIJA
MESOJEDNE (KARNIVORNE) BILJKE: žive na siromašnim tlima
- hrane se kukcima --> na taj način dobivaju dušik i fosfor
- biljke su lijepe, živahnih boja, ugodna mirisa za kukce, luče nektar
VODA
- najvećim dijelom gradi tijelo biljke
- najveće količine vode u sočnim plodovima, a najmanje u sjemenkama
- utječe na molekarnu strukturu, svojstva bjelančevina, nukleinskih kiseline i drugih makromolekula i na svojstva biomembrana
- hidroliza i dehidracija
- HIDROFOBNE TVARI--> tvari koje odbijaju vodu
- HIDROFILNE TVARI--> tvari koje privlače vodu
- KOHEZIJA: međusobna privlačnost molekula vode
- ADHEZIJA: priljubljivanje molekula vode uz druge tvari
MEHANIZMI PRIMANJA VODE
- DIFUZIJA: sposobnost miješanja molekula tekućina ili plinova do izjednjačavanja njihovih koncentracija pri čemu one ne stupaju u kemijsku reakciju (kretanje molekula nove iz područja višeg u područje nižeg kemijskog potencijala (koncentracije) --> bez utroška energije (pasivan transport)
- BUBRENJE: proces u kojemu makromolekulskih sustava prima tekućinu ili vodenu paru uz povećanje volumena
- OSMOZA: difuzija kroz polupropusnu membranu --> za prijenos tvari potrebne su specifičnie transportne bjelančevine
- sva tri procesa odvijaju se bez utroška energija
- u oba procesa pogonska sila je VODNI POTENCIJAL (pad kemijskog potencijala vode) --> ovisi o koncentraciji, tlaku i sili teže
- TURGORSKI TLAK: tlak izazvan u vakuoli zbog strujanja vode u stanicu --> tlak je važan za čvrstoću biljke
PLAZMOLIZA--> do nje dolazi kada normalnu stanicu stavimo u hipertoničnu otopinu; voda izlazi iz stanice u okolni medij i time se smanjuje volumen vakuole i povaćava se koncentracija staničnog soka
--> smanjuje se protoplast
--> stanična stijenka postaje mlohava
DEPLAZMOLIZA--> stanicu stavimo u hipotoničnu otopinu, voda ulazi u stanicu (vakuola upija vodu, povećava se i potiskuje tonoplast, citoplazmu i plazmalemu prema staničnj stijenci --> stanica ponovno postaje TURGESCENTNA)
-proseci se odvijaju zbog osmotskog tlaka
- biljke apsorbiraju vodu iz tla korijenom
- korijenove dlačice povećavaju površinu za apsorpciju vode
- voda ulazi bubrenjem i osmozom
- iz korijena voda dr prenosi do središnjeg cilindra korijena
- elementi ksilema prenose vodu i u njoj otopljene tvari na veće udaljenosti (traheje i traheide)
- endoderma odvaja vanjski dio korijena od provodnog cilindra
- KORIJENOV TLAK : pozitivan hidrostatski tlak nastao zbog aktivnog izlučivanja osmotika i vode iz endoderme u središnji cilindar --> zbog njega iz ksilema ozljeđene biljke izlazi sok (sok suzenja)
- glavna pokretačka sila vode u ksilemu je TRANSPIRACIJSKI USIS (razvija se zbog gradijenta vodnog potencijala između tla i atmosfere)
izlučivanje vode: TRANSPIRACIJA I GUTACIJA
-TRANSPIRACIJA: izlučivanje vode iz biljke u obliku vodene pare kroz puči ili lentice
- vrste: STOMATALNA, KURTIKULARNA, LENTICELNA
- glavni transpiracijski organi: listovi
- GUTACIJA: izlučivanje vode u obliku kapljica u uvjetima visoke koncentracije vlage zraka u okolini kada je transpiracija vrlo slaba, a kapljice izlaze kroz hidaote ili žljezdaste dlake
LENTICE: pore na oplutjelim tkivima čiji se otvor može regulirati
PUČI: otvori na zelenim dijelovima kroz koje se izmjunjuju plinovi i izlučuje voda
- otvori se mogu regulirati
- otvaranje uzrokuje porast turgorskog tlaka u stanicama zapornicama
FOTOSINTEZA
proces u kojemu svjetlosna energija se pretvara u kemijsku energiju
- pomuću te kemijske energije CO2 iz atmosfere i voda se povezuju u organske spojeve uz oslobađanje kisika
- vidljivi dio elektromagnetskog spektra: od plave do crvene
- mezofil lista --> klorofil (tilakoidne stanice)
FOTOSINTETSKI PIGMENTI: apsorbiraju svjetlost (klorofil a (sudjeluje neposredno u pretvorbi Sunčeve energije u kemijsku), klorofil b, karotenoidi-žitu i narančasti pigmenti, ksantofili - žuti pigmenti)
SVJETLOSNE REAKCIJE -pretborba sunčeve u kemijsku energiju
- zbiva se na tilakoidima
-procesom fotofosforilacije nastaje ATP (izvor energije)
- elektrone iz kloroplasta hvata primarni akceptor elektrona --> nastaje NADP+, molekula klorofila se oksidira, a NADP+ se reducira i nastaje NADPH (izvor visokoenergiziranih elektrona)
CALVINOV CIKLUS( SEKUNDARNE REAKCIJE) - reduciranje CO2 i nastajanje ugljikohidrata
- prva reakcija: vezanje CO2 na molekulu ribuloza difosfata katalizira enzim ribuloza1.5-difosfat karboksilaza oksigeneza (RUBISCO) --> nastaje spoj koji ima 3 atoma ugljika (C3 biljke)
-ugljikohidrati sintetizirani u Calvinom ciklusu koriste se za sintezu saharoze i škroba
- saharoza je glavni prijenosnik šećera, sintetizira se u citosolu
- višak šećera se gomila na stromi kloroplasta u obliku škroba --> PRIMARNI ILI ASIMILACIJSKI ŠKROB
- fotorespiracija- metabolički put kojim se smanjuje učinak fotosinteze: troši se kisik, otpušta se ugljikov dioksid, ne nastae ATP, zbiva se za vrijeme toplih, vedrih i suhih dana kada su puči zatvorene, a konvc. O2 veća je konc. CO2 u listu
na fotosintezu utječu:
- SVJETLOST -->povećanje inteziteta svjetlosti izdnad svjetlosnog zasićenja smanjuje se učinak fotosinteze
- TEMPERATURA --> na optimalnoj temperaturi povećanje učinka fotosinteze
- VODA --> neposredno utječe manjak vode
- KONCENTRACIJA CO2 --> veća konc. CO2 povećanje stope fotosinteze
C4 BILJKE: žive na toplim i sunčanim staništima, specifična gradnja lista (uz kloroplaste sadrže i štapićaste stanice)
-u mezofilnim stanicama se ugrađuje spoj s 4 atoma ugljika
- u štapićastim stanicama se zbiva Calvinov ciklus
AUTOTROFNI ORGANIZMI: iz anorganskih tvari stvaraju organske spojeve koristeći se sunčevom energijom (FOTOAUTOTROFI) ili kemijskom energijom (KEMOAUTOTROFI)
biljna bojila (PIGMENTI) apsorbiraju svjetlosnu energiju i pretvaruju je u kemijsku energiju
HETEROTROFNI ORGANIZMI: ovisni su o organskim spojevima koje su sintetizirale autotrofne biljke
CAM BILJKE: -sukuletne biljke prilagođene životu na suhom staništu (kaktus)
- noću su im puči otvorene (ugradnja CO2 u organske kiseline)
KOLANJE ASIMILATA U BILJCI: produkti fotointeze (asimilati) u biljci putuju floemom koji se sastoji od sitastih cijevi ili sitastih stanica uz njih se nalaze stanice pratilice , elementi floema su živi
- smjer floemskog prijenosa: iz izvora (područje gdje su uskladištene pričuvne hranjive tvari) do izljeva ( područje iskorištavanaj asimilata ili pričuvnih tvari)
-MODEL TLAČNE STRUJE : model prijenosa koji karakterizira pokretanje struje otopine u sitastim elementima koji putuju od izvora do izljeva zbog osomotskog gradijenta tlaka
KEMOAUTOTROFIJA: prokarioti
- tvari koje se oksidiraju (amonijak, željezni ioni, neki spjevi sumpora, mangan) ulaze u stanicu, nakon oksidacije produkti se izlučuju
-sumpor oksidiraju: sumprone bakterije ili modrozelene alge
-dušik: nitrificirajuće bakterije
- željezo: željezne bakterije
- mangan: manganske bakterije