Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
POVIJESNI RAZVOJ EKONOMSKE MISLI, batle-marathon - Coggle Diagram
POVIJESNI RAZVOJ EKONOMSKE MISLI
EKONOMSKA MISAO
oblik individualne ili kolektivne svijesti u kojem pojedinci i socijalne grupe percipiraju, objašnjavaju i reguliraju ekonomske pojave i procese.
EKONOMIJA
polje društvenih znanosti koja se bavi proizvodnjom, razmjenom, raspodjelom i potrošnjom materijalnih dobara u određenom vremenu i prostoru.
PRISTUPI EKONOMSKIM POJAVAMA I OBLICI EKONOMSKE MISLI
povijesni pristup i historijske discipline
pozitivistički pristup i ekonomika kao znanost
normativni pristup i politička ekonomija
kvantitativni pristup i matematička ekonomija
holistički pristup
FUNKCIJE EKONOMSKE MISLI
spoznajna
socijalno – psihološka
pragmatična
ideološko – ideokratska – politička
EKONOMSKA MISAO STARE GRČKE
gospodarstvo predtržišno
neujednačeni proizvodi i neorganizirana mjesta razmjene
zanimanje za gospodarstvo i organizacijsku efikasnost
antropocentristički pogled na svijet
čovjek je središte svega
dvije suprotne strane individualizma
MIKRO – pojedinačni muški državljanin kao glavni donositelj odluka u kućanstvu
MAKRO – autoritativni vladar koji donosi administrativne odluke u ime društvenih interesa
oblici vladavine
aristokratski
Sparta
demokratski
Atena
POLITIČARI, EKONOMISTI, FILOZOFI
SOLON
Solonovi zakoni
a. popis i likvidacija dugova
b. max. zemljišnog vlasništva
c. zabrana pretvaranja nesolventnih građana u robove
d. podjela uk. stanovništva u klase s obzirom na imovinu i razrezivanje poreza na temelju toga
KSENOFONT
„Oiconomicus“ (O gospodarstvu)
o efikasnom upravljanju u vodstvu
subjektivna vrijednost dobara
naturalna privreda spartanskog tipa
domačinstvo
osnovna proizvodno potrošna jedinica koja treba proizvoditi sve što mu treba
PLATON
idealistička filozofija
ideja i duhovnost važniji od materijalnog svijeta
podjela rada
nastaje iz nesklada mnoštva potreba i nemogućnosti pojedinca da zadovolji sve svoje potrebe
prezire trgovinu
trgovinom se ne trebaju baviti slobodni ljudi već samo stranci i robovi
kritizira demokraciju
jer omogućuje manipulaciju neukim narodom
idealna država
3 staleža: proizvođači, ratnici i vladari
ARISTOTEL
upotrebna i prometna vrijednost robe
tu ideju oživljava Marx u 19. st
2 bogatstva
bogatstvo u robi
bogatstvo u novcu
hrematistika
izolirana i tržišna razmjena
mješovita privreda
imovina za sve klase
raste efikasnost i mir
EKONOMSKA MISAO U SREDNJEM VIJEKU I STAROM RIMU
RIM
rimsko opće pravo koje je uređivalo trgovinske i dr. odnose između državljana i nedržavljana postalo je riznicom ek. načela
naglasak na blagu „onoga svijeta“
zemaljska
blaga su smatrana smetnjom u dostizanju tog nebeskog kraljevstva
na bogatstvo se gledalo kao na dar Božji
SREDNJOVJEKOVNA EKONOMSKA MISAO
feudalizam
vlasništvo = pravo korištenja
glavni interes: pravda, a ne razmjena
Albert Veliki
razmjenska vrijednost mora odgovarati tr. proizvodnje
Toma Akvinski
naglašavao važnost ljudskih potreba
Nastojao ubaciti moralnu poduku u ekonomiju
umanjivanje važnosti užitka
reafirmirao dvostruku mjeru dobara koju je ustanovio Aristotel
16 – 18. st.
MERKANTILIZAM
bogatstvo=novac
pomak od ekonomije ka hrematistici → nauka o novcu i zarađivanju novca
centralizacija državnog upravljanja i intervencionizam
nacionalna privreda i nacionalna država
Povijesne okolnosti
OTKRIĆA
kompas
barut
Amerika
kolonijalizam
trgovina s kolonijama
raspad feudalizma i uspon kapitalizma
apsolutna vlast careva i kraljeva
usmjeravaju pozornost na RAZMJENU
uvoz sirovina i izvoz roba u zamjenu za zlato
bulionisti
protivnici bilo kakvog izvoza zlata
bilancisti
ravnoteža bilance plaćanja
Predstavnici
Wilhelm von Hornick
merkantilistički manifest
Misselden
koncept trgovinske bilance
Edgar Furnis
korisnost siromaštva
Jean Colbert
francuski KOLBERTIZAM
visok stupanj centralizacije i vrlo efikasan sustav osiguravanja provedbe
DOPRINOSI I ZABLUDE
DOPRINOSI
prvi koriste termin politička ekonomija
predmet proučavanja – nacionalna privreda
prvi razvili sustav intervencionističke ekonomske politike
uvidjeli značaj efektivne potražnje
unatrag povijena krivulja ponude rada
ZABLUDE
novac je oblik bogatstva, ali nije jedini i glavni oblik bogatstva
novac je izvor moći pojedinca, ali nije izvor bogatstva naroda
davanje apsolutnog prioriteta monetarnom sektoru u odnosu na realni sektor
16 – 19.
KARMELIZAM
unutarnja i kontinentalna trgovina
istražuje se manufakturna proizvodnja, javna uprava, financije vladara
kameralizam ima 2 značenja
nauka o upravljanju državnom blagajnom
nauka o financijama
Predstavnici
Jochann Heinrich Justi
„Politička ekonomija ili sistematsko raspravljanje o svim ekonomskim i
kameralnim znanostima“
sredina 18. st
FIZIOKRATI
fiziokracija = vladavina prirode
spoznaja prirodnih zakona i primjena istih u organizaciji društva i ekonomiji
bogatstvo nije u novcu već u materijalnim dobrima
u poljoprivredi se ostvaruje čisti proizvod
socijalne klase
sterilna klasa
vlasnička klasa
produktivna klasa
Predstavnici
FRANCOIS QUESNAY
„Ekonomske tablice“
A. R. JACQUES TURGOT
V. R. MIRABEAU
D. de NEMOURS
Le M. de la RIVERE
KLASIČNA LIBERALNA ŠKOLA
do 1930-tih (kada ju zamjenjuje Keynesijanizam) 1980 – danas
Karakteristike
liberalizam
sloboda pojedinca
ekonomski liberalizam
slobodno kretanje roba, novca i kapitala, slobodno djelovanje tržišnih zakona
UTILITARIZAM
promatra ljudsku aktivnost sa stajališta korisnosti, sreće; individualistički i socijalni/društveni util
INDIVIDUALIZAM
ponašanje pojedinca nasuprot zajednici i kolektivnom interesu
„NEVIDLJIVA RUKA“
društvene institucije koje odgovaraju prirodnom poretku
b) institucija poduzetništva
c) institucija konkurencije
d) institucija slobodnog tržišta
a) institucija privatnog vlasništva
Povijesne okolnosti
prva industrijska revolucija
širenje velikih vt kompanija
raspad feudalnog sistema i uspon industrijskog kapitalizma
nastupaju buržoaske revolucije (EN 1649., FR 1789.)
nastupa razdoblje parlamentarnih demokracija
PRETHODNICI
WILLIAM PETTY
kritizira merkantilizam, ali smatra vanjsku trgovinu najrentabilnijom privrednom granom
razlikuje tržišnu i prirodnu cijenu
ADAM SMITH
Smithov dualizam
dva različita objašnjenja istih pojmova, pojava i procesa
KONCEPCIJE
KONCEPCIJA MOTIVA LJUDSKOG PONAŠANJA
KONCEPCIJA FAZA EKONOMSKE POVIJESTI
KONCEPCIJA POLITIČKE EKONOMIJE
KONCEPCIJA PRIRODNOG PRAVA
TEORIJA PODJELE RADA I EKONOMSKOG RASTA
KONCEPCIJA NOVCA
TEORIJA VRIJEDNOSTI I CIJENA
TEORIJA RASPODJELE
**NAJAMNINA → prihod radnika
KONCEPCIJA „NEVIDLJIVE RUKE“
KONCEPCIJAPROIZVODNOGINEPROIZVODNOGRADA
TEORIJA KAPITALA
KONCEPCIJA EKONOMSKIH FUNKCIJA DRŽAVE
SOCIJALIZAM
naziv za školu ek. misli i njezino učenje o idealnom društvu
dealno društvo se zasniva na društvenom vlasništvu i općoj jednakosti ljudi
kritika kapitalizma
smatraju da društvena bijeda proizlazi iz ljudskog egoizma i konkurencije
treba ukinuti privatno vlasništvo i konkurenciju
metode: prosvjećenje, obrazovanje, uvjeravanje
povijesne okolnosti
− društvena reorganizacija nakon FR revolucije
− porast industrijalizma i tvorničkog sustava u EN
− dislociranje radničke klase
− prenapučenost gradova
veliki socijalisti utopist
SAINT SIMONE
3 faze razvoja društva
i. feudalno-vojnički sistem
ii. kapitalistički sistem
iii. naučno-industrijski sistem → nauka i industrija posebno važne za razvoj
CHARLES FOURIER
njegov plan reorganiziranja društva: privredne organizacije – falange i šira zajednica – falangsteri (vrtni gradovi)
ROBERT OWEN
potpuno ukidanje privatnog vlasništva
društvo se treba zasnivati na društvenom vlasništvu i treba postojati jednaka raspodjela među svim sudionicima
proizvodnje
MARKSIZAM
KARL MARX
„Osnove kritike političke ekonomije“
MARXOVO TUMAČENJE POVIJESTI
SNAGE PROIZVODNJE
PROIZVODNI ODNOSI
SNAGE PROIZVODNJE
povijesne okolnosti
• ubrzan razvoj kapitalističkog načina proizvodnje → socio-klasno raslojavanje i veliki klasni sukobi
• pokušaji političke organizacije radnika i kapitalista (sindikati, političke partije, revolucije)
• kolonijalne politike
Komunistički manifest
ukidanje zemljišne imovine i upotreba svih zemljišnih renti u javne svrhe
vrlo progresivni ili stupnjeviti porez na dohodak
ukidanje svakog prava nasljeđivanja
konfisciranje imovine svih emigranata i pobunjenika
centraliziranje kredita u rukama države posredstvom nac. banke s državnim kapitalom i isključivim monopolom
centraliziranje sredstava komuniciranja i transporta u rukama države
umnožavanje tvornica i sredstava za proizvodnju u vlasništvu države, obrada pustopoljina i opće poboljšanje
jednaka obveza svih na rad. Stvaranje industrijskih armija, osobito za zemljoradnju
spajanje zemljoradnje s prerađivačkom djelatnošću; postupno ukidanje razlike između grada i sela
besplatno obrazovanje za svu djecu u javnim školama. Ukidanje tvorničkog rada djece.
NEOKLASIČNA ŠKOLA
1871 – 1929 (do početka velike krize) 1980 – danas
KARAKTERISTIKE
− marginalna analiza
− metodološki individualizam
− ekonomski liberalizam
− slobodno tržište
− obrana interesa kapitala
− kritički odnos prema državi
Grane NŠ
monetarizam, 1950-tih; Friedman, Fisher
ekonomika ponude, 1980-tih; Laffer, Roberts, Norman, Ture
ekonomika racionalnih očekivanja RATEX, poslije 2.svj.rata do danas; Lucas, Sargent, Barro
neoklasična sinteza; Hiks, Samuelson
ustavna politička ekonomija; Buchanan
AMERIČKI INSTITUCIONALIZAM
THORSTEIN VEBLEN
kritizira klasičare i neoklasičare, moderne kapitalističke institucije → „nevidljiva ruka“, prirodni zakoni i utilitarizam su besmislica
STARI vs. NOVI INSTITUCIONALISTI
STARI
− proces proizvodnje
− neprofitna pravila ponašanja
− korporacije
− tehnologiju
− kritiziraju neoklasičnu školu
NOVI
− proces razmjene dobara
− soc. institucije i formalna pravila ponašanja − transakcije i troškove transakcija
− promjene institucija
− teoriju igara i njezinu upotrebu
