Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Gospodarstvo Hrvatske - Coggle Diagram
Gospodarstvo Hrvatske
Prirodni resursi
Najvrjedniji i temeljni prirodni resurs je
površina zemlje
.
RH obuhvaća površinu od
56 594 km2
Važna je i
gustoća naseljenosti
te
površina za pojedine gospodarske djelatnosti
.
Najrjeđe
naseljene županije su
Ličko-senjska
i
Karlovačka
.
Najgušće
naseljen je
Grad Zagreb
i
Međimurska županija
.
Udio poljoprivredne površine je
56,96 %
,
šumske površine
36,75 %
i ostale
6,29 %
.
Prema koeficijentu razvedenosti morske obale RH je
prva
u Sredozemlju, a
druga
u Europi.
Energetski izvori RH:
drvo
za proizvodnju energije,
hidroenergija
,
nafta
,
prirodni plin
te geotermalni izvori, toplinska energija, energija vjetra i iz obnovljivih izvora.
RH je na dodiru 4 velikih uropskih prirodnih cjelina:
Sredozemlja
,
Panonije
,
Dinarida
i
predalpskog prostora
.
Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2011. u RH bilo je
4 284 889
stanovnika
Na porast stanovnika utječe odnos između
rodnosti
i
smrtnosti
stanovništva, ali i
migracijski činitelji
.
Bitno obilježje stanovništva koje određuje njegovu snagu kao potencijala i izvora gospodarskog rasta jest njegova
kvaliteta
.
U RH prevladava zaposlenost u
uslužnim djelatnostima
60,6%, zatim u
industriji
24,0% i u
poljoprivredi
15,4%.
Na kvalitetu stanovništva utječu
zdravlje
,
školovanje
,
iskustvo
i
kultura
.
Natalitet hrvatskog stanovništva bio je mnogo viši potkraj
19. st
. Trend porasta
opada
sve do danas.
Osnovni pokazatelji gospodarskih dostignuća
Zbog ratnih razaranja u kombinaciji s tranzicijskom krizom, hrvatski je bruto nacionalni proizvod poslije 1989.
smanjen
za trećinu, u prosincu 1995. industrijska je proizvodnja iznosila
53,3%
, a stupanj iskorištenosti kapaciteta
30,4%
.
Pojava i širenje
recesije
od 2008. godine do danas je samo manjim dijelom utjecalo na ekonomsko stanje u hrvatskom gospodarstvu jer je ono relativno skromno povezano sa svjetskim gospodarstvom.
Loše ekonomsko stanje
u Hrvatskoj posljedica je svega što se događalo u proteklih 20 i više godina.
Negativne
posljedice
najviše su se osjetile u smanjenju izravnih
stranih ulaganja
.
Temeljni problem
u razvoju hrvatskog gospodarstva je niska razina mikroekonomske učinkovitosti, odnosno cjelokupne njegove učinkovitosti.
Raspoređenost poduzetnika
po županijama je neravnomjerna i obilježava je velika koncentracija njihova broja na samo nekoliko županija.
Kapital
Udio poduzetnika
prema izvješću iz 2012.:
Mali poduzetnici - 98,3%
Srednje veliki poduzetnici - 1,3%
Veliki poduzetnici - 0,4%
Vlasnička struktura
:
98,7% - privatno vlasništvo
0,8% - državno vlasništvo
0,6% - mješovito vlasništvo
0,8% - zadružno vlasništvo
Najčešće djelatnosti pravnih osoba
:
trgovina - 27,2%
stručne, znan. i teh. djelatnosti - 14,9%
građevinarstvo - 12,2%
prerađivačka industrija - 11,9%
hoteli i restorani - 6,1%
poslovanja nekretninama - 4,7%
Najviše poduzetnika je na području
Grada Zagreba
i
Zagrebačke županije
, 38,8%
Struktura kapitala i obveza je nepovoljna. Prevladavaju tuđa sredstva - dugoročne i kratkoročne obveze (648 mlrd. kuna) u odnosu na vlastita sredstva - kapital i rezerve (361 mlrd. kuna)
Životni standard
Obuhvaća
proizvode
i
usluge
pomoću kojih pojedinci nastoje zadovoljiti svoje potrebe.
Najveća stavka u strukturi ukupnih izdataka za osobnu potrošnju stanovnika RH bili su izdatci za hranu -
31,7%
Podatci o opremljenosti kućanstava trajnim dobrima pokazuju relativno dobru opremljenost.
Utjecaj Covid-19
Sve veći
negativan
utjecaj na gospodarstvo, najpogođenije su mikro tvrtke.
95% anketiranih tvrtki prijavljuje
pad
prometa
Bilježi se
pad
izvoza
Razvoj potkraj 20.st.
Tri ključna elementa kojom se tranzicija hrv. gospodarstva razlikovala od drugih su
rat
, manja centralizacija i
ostvarenje neovisnosti
.
Rat
- agresija na Hrvatsku i četverogodišnji rat velikim su dijelom utjecali na ekonomske rezultate u proteklom razdoblju, posebice početkom 90-ih godina
Manja centralizacija
- u cijelom razdoblju od 1945.do 1990. RH je imala sporiji
gospdarski razvoj
nego što je mogla imati prema materijalnim i ljudskim potencijalima.
Ostvarenje neovisnosti
- RH je izborila neovisnost na samom početku tranzicije i, u skladu s tim, morala se nositi s troškovima rekonstrukcije i cjelokupne izgradnje državne aparature.